Činjenice su u digitalnom svijetu sve tiše, dok teorije urote glasno dominiraju naslovnicama i news-feedovima. O toj je napetosti govorio panel „Science Sells Facts, but Who’s Buying?” održan u DK Loungeu hotela Lone u Rovinju, u sklopu festivala Dani komunikacija.
Na raspravi su komunikacijski stručnjaci i psiholog pojasnili zašto pitanja poput ravne Zemlje, „lažnog” slijetanja na Mjesec ili spasonosne ‑ odnosno pogubne ‑ umjetne inteligencije i dalje nalaze milijunsku publiku. Ključni su razlozi:
- Emocija nadmašuje podatke – strah i senzacionalizam izazivaju bržu i jaču reakciju od suhoparnih brojki.
- Algoritmi nagrađuju ekstrem – društvene mreže preferiraju sadržaj koji potiče angažman, a to su najčešće kontroverzne ili polarizirajuće tvrdnje.
- Nedostatak povjerenja – dio publike smatra institucije zatvorenima i nedostupnima, pa je skloniji „alternativnim objašnjenjima”.
Sudionici su upozorili da se od znanstvene zajednice više ne očekuje samo objava radova, nego aktivno uključivanje javnosti u istraživački proces. Zaključak: činjenice same po sebi nisu dovoljna roba na tržištu pažnje; moraju biti ispričane jasno, kontekstualizirano i s dozom ljudskosti, a da se pritom ne žrtvuje točnost i vjerodostojnost.