Hrvatska se i dalje nalazi u donjem domu europske ljestvice kada je riječ o primjeni umjetne inteligencije (UI). Prema najnovijim podacima, UI koristi tek oko 22 posto domaćih tvrtki, dok je prosjek Europske unije 37 posto. Stručnjaci upozoravaju da takvo kašnjenje smanjuje produktivnost, usporava digitalizaciju i dugoročno potkopava tržišnu poziciju zemlje.
Bivši guverner HNB-a Boris Vujčić ističe da bez ulaganja u znanje i vještine nema ozbiljnog tehnološkog iskoraka, a potpredsjednik EIB-a Marko Primorac već dulje upozorava na zaostajanje Hrvatske u digitalnoj transformaciji. Ministar financija Tomislav Ćorić poručuje da država mora ubrzati uvođenje naprednih tehnologija kako bi očuvala konkurentnost unutar europskog tržišta.
Pravni stručnjak i član Nadzornog odbora udruge CroAI Stefan Martinić u razgovoru za naš list navodi da je „ključan nedostatak znanja i razumijevanja”. Po njegovu mišljenju, upravo bi sustavna edukacija – kako državna tako i unutar tvrtki – mogla pokrenuti širu primjenu umjetne inteligencije.
Martinić podsjeća da udruga CroAI redovito organizira radionice i javne rasprave „od pravnih i marketinških do inženjerskih i machine learning tema” te dodaje kako su pravni seminari namijenjeni široj publici jer se ondje „na općenitoj razini raspravlja o filozofiji, korisnosti i regulativi umjetne inteligencije”.
Uz ljudski nadzor do veće produktivnosti Martinić smatra da UI već danas može znatno povećati produktivnost automatizacijom ponavljajućih zadataka: „Vjerujem da u svakom poslu postoji barem jedan proces koji se može automatizirati ili unaprijediti korištenjem UI-ja.” Kao primjer navodi odvjetničke urede, gdje alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu skratiti vrijeme potrebno za izradu specifikacija sati i pravno istraživanje. No pritom, upozorava, valja paziti na zaštitu povjerljivih podataka i uvijek „ostati u petlji” – provjeriti rezultate i izvore prije nego što se koriste u praksi.
Prema mišljenju sugovornika, kombinacija bolje edukacije, jasnijeg regulatornog okvira i ulaganja u digitalnu infrastrukturu preduvjet su da Hrvatska smanji zaostatak i iskoristi puni potencijal tehnologije koja ubrzano mijenja globalno gospodarstvo.
