Proširenje Europske unije iznova se predstavlja kao „geopolitičko pitanje“, no ruska agresija na Ukrajinu gurnula je zapadnobalkanske aspirante u drugi plan. U takvom okruženju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prema analizi regionalnih promatrača, odnose s Unijom svodi na jednostavnu formulu: financijska potpora iz Bruxellesa da, usklađivanje politike i vrijednosti – samo kada to Beogradu odgovara.
• Geopolitička etiketa proširenja
Rat u Ukrajini vratio je temu proširenja na vrh europskog dnevnog reda, ali prvenstveno kroz prizmu Kijeva. Države zapadnog Balkana ponovno čekaju na rubu, dok se u europskim institucijama govori o „strateškoj potrebi“ širenja.
• Primjer Sjeverne Makedonije
Iako se također poziva na geopolitičku hitnost, Sjeverna Makedonija ne može krenuti naprijed zbog bugarske blokade vezane uz povijesna i identitetska pitanja. Ironija je da je Sofija, iako se bori s političkom nestabilnošću od proljeća 2021., sada važnija Bruxellesu od Skoplja; dio te nestabilnosti pripisuje se proruskim akterima poput Bugarske socijalističke stranke te pojedinim pravoslavnim strukturama.
• Vučićeva kalkulacija
U takvom vakuumu Srbija nastoji maksimalno iskoristiti europska sredstva, ali bez ozbiljnijeg odricanja od vlastitih političkih i geostrateških kombinacija. Poruka Beograda, sažeta u analizi, glasi: „Dajte nam novac, a mi ćemo i dalje voditi vlastitu politiku.“
Takav pristup zadržava Srbiju u statusu vječnog kandidata, dok ostatak regije zapinje na bilateralnim sporovima. Geopolitička težina pojma proširenja, pokazuje se, ne jamči jednako ubrzanje svim zainteresiranima – pogotovo onima čija se poslušnost europskim pravilima i vrijednostima dovodi u pitanje.
