Prometne kamere na ulicama Teherana, potajno kompromitirane još prije nekoliko godina, odigrale su ključnu ulogu u atentatu na iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija. Prema otkrivenim detaljima, sustav daljinski nadziran vještačkom inteligencijom omogućio je precizno praćenje kretanja najviših iranskih dužnosnika i stvaranje mreže od čak 14 znamenki koordinata za svaki potencijalni cilj.
• Petak, 15:38 po istočnom vremenu – tadašnji američki predsjednik Donald Trump izdaje zapovijed kojom počinju prvi napadi. • Kamere, integrirane u širi izraelski obavještajni sustav, već su ranije pomogle u likvidacijama desetaka iranskih nuklearnih znanstvenika te visokih dužnosnika, uključujući političkog vođu Hamasa. • Početak 12-dnevnog rata između Izraela i Irana donosi novu uporabu tog sustava: Izraelske obrambene snage uz pomoć SAD-a usmjeravaju udare prema ključnim iranskim ciljevima. • Subota ujutro – pokreće se masovan, koordiniran napad Washingtona i Jeruzalema na Iran. Primarna meta je Ali Hamnei, za kojeg je, prema izraelskim obavještajcima, procijenjeno da se danju osjeća sigurnije i stoga ranjivije.
Unatoč aktualnim pregovorima između Washingtona i Teherana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu smatrao je diplomatski proces bezizlaznim i odlučio poduprijeti vojnu opciju. Hamnei je u napadu smrtno stradao, čime je okončana višegodišnja izraelska operacija nadgledanja i targetiranja najvišeg iranskog vodstva.
Otkrivene informacije bacaju dodatno svjetlo na razinu tehničke sofisticiranosti suvremenog ratovanja: od tiho hakiranih kamera i algoritama umjetne inteligencije do precizne mreže koordinata koja omogućuje brze, smrtonosne udare daleko od bojišnice.
