Kako se europska jesen zahuktava, među financijskim krugovima raste nervoza zbog čak četiri mjesta koja će se do kraja 2027. otvoriti u Izvršnom odboru Europske središnje banke (ESB). Već u svibnju 2024. istječe mandat potpredsjedniku Luisu de Guindosu, čime počinje maraton lobiranja koji bi mogao naznačiti i tko će jednoga dana naslijediti Christine Lagarde na čelu ESB-a.
• Izvršni odbor čine predsjednik, potpredsjednik i još četvero članova. • Potpredsjednika, kao i ostale članove, nominira Euroskupina, a potvrđuju ih čelnici država EU-a nakon konzultacija s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a.
Španjolski adut
Najčešće spominjano ime je Pablo Hernández de Cos, donedavni guverner španjolske središnje banke i novi prvi čovjek Banke za međunarodna poravnanja. De Cos je vodio i Bazelski odbor za bankovni nadzor, zbog čega ga se smatra idealnim za portfelj financijske stabilnosti, ali i potencijalnim kandidatom za sam vrh ESB-a 2027. godine. Madrid stoga mora odmjeriti hoće li ga gurati za potpredsjednika ili čuvati karte za kasnije.
Mala zemlja uz veliko ime
Tradicionalno se vrh ESB-a dijeli između jedne velike i jedne manje članice. Ako se to pravilo ponovno oživi, u igri su: • Olli Rehn, guverner Banke Finske i bivši europski povjerenik; • Yannis Stournaras, guverner Grčke banke i nekadašnji ministar financija; • Klaas Knot, bivši čelnik nizozemske središnje banke i predsjednik Odbora za financijsku stabilnost. Sva trojica, tvrde dobro upućeni, priželjkuju i Lagardeinu stolicu.
Hoće li Berlin zaigrati na najvišu funkciju?
Nije tajna da se u Berlinu sve češće čuju glasovi kako je, nakon dva francuska i jednog talijanskog predsjednika, vrijeme da najveće gospodarstvo eurozone preuzme kormilo ESB-a. No Njemačka bi za takvu ambiciju možda morala pristati na političke ustupke, poput preraspodjele drugih ključnih funkcija u Bruxellesu.
Ambicije novih članica
Od 26-godišnjeg postojanja ESB-a, u Izvršnom odboru sjedili su predstavnici samo 12 izvornijih zemalja europodručja. Države srednje i istočne Europe sada žele promijeniti tu praksu. Među imenima se ističe Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, koji je Zagreb vodio kroz uvođenje eura. Iako ispunjava sve profesionalne i akademske uvjete, neslužbeno se procjenjuje da bi potpredsjednički mandat za članicu koja je u monetarnoj uniji tek nepune dvije godine bio „prevelika nagrada”.
Pitanje rodne ravnoteže
Lagarde je ranije najavila da ne želi da Izvršni odbor opet izgleda „kao na viktorijanskoj fotografiji”. Trenutačno samo dvije od šest fotelja drže žene, pa političari razmatraju opciju da se na upražnjeno mjesto imenuje kandidatkinja – čime bi se smanjio pritisak pri izboru buduće predsjednice. U tom se kontekstu spominje Nadia Calviño, predsjednica Europske investicijske banke s dobrim vezama u Madridu.
Što slijedi?
Diplomatski razgovori intenzivirat će se oko prijelaza godine, a pravi pregovarački poker počinje početkom 2024. Do tada će „mlin glasina” i dalje raditi punom parom, dok će ministri financija iza zatvorenih vrata slagati mozaik u kojem se isprepliću nacionalni interesi, regionalna ravnoteža i – sve više – rodna zastupljenost.
