Na hrvatskom tržištu nekretnina ove se godine osjeća očito "hlađenje". Prema podacima Porezne uprave, u prvih šest mjeseci zabilježeno je približno 15 posto manje kupoprodaja nego lani u istom razdoblju, dok je broj prodanih stanova i kuća pao oko 13 posto. Pad potražnje posebno je izražen u Dalmaciji, gdje su cijene kvadrata – i dalje između 2 500 i više od 5 000 eura – očito dotaknule psihološki prag za velik dio domaćih i europskih kupaca.
Ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), planiran za 2026., mogao bi promijeniti dinamiku. Jedan od uvjeta pristupanja jest izjednačavanje prava stjecanja vlasništva za sve državljane članica OECD-a. To znači da će, uz postojeću zabranu kupnje poljoprivrednog zemljišta, Amerikanci, Japanci, Australci, Švicarci, Kanađani, Čileanci, Meksikanci, Turci i građani Ujedinjenog Kraljevstva po istim pravilima kao i Hrvati moći kupovati stanove, kuće ili poslovne prostore.
Agenti koji prate tržište slažu se da bi širenje kruga kupaca moglo donijeti novi val potražnje, osobito u obalnim gradovima i na otocima. Ipak, trenutačno usporavanje – potaknuto visokim cijenama, skupljim kreditima i zasićenjem domaćih kupaca – daje odmaka od pretpostavke da će cijene automatski „odletjeti u nebo”. Konačan učinak ovisit će o tome hoće li novi, bogatiji kupci smatrati hrvatske kvadrate i dalje povoljnima u usporedbi s drugim mediteranskim destinacijama.
Za sada jedno je sigurno: hrvatsko tržište ulazi u fazu u kojoj će ga, osim domaćeg i europskog interesa, oblikovati i globalni kapital – do sada ograničen administrativnim barijerama.