Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i u trećem tromjesečju, ali znatno slabijim tempom nego početkom godine. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod porastao je za 2,3 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je najsporiji kvartalni skok u ovoj godini i pad u odnosu na 3,6 % iz drugog tromjesečja.
Ključni pokazatelji
• Kućanstva su potrošnju povećala za 1,9 %, upola sporije nego prethodna tri mjeseca (4,0 %).
• Bruto investicije u fiksni kapital skočile su 7,5 %, znatno iznad ljetnih 4,9 %.
• Državna potrošnja ubrzala je s 3,3 % na 3,8 %.
• Uvoz roba i usluga rastao je 2,4 % (u drugom tromjesečju tek 0,1 %). Posebno se ističe uslužni segment sa skokom od 12,7 %.
• Izvoz ukupno pada 1,1 %. Dok je izvoz roba blago porastao (1,4 %), izvoz usluga potonuo je 4,6 %.
Političke posljedice
U Banskim dvorima prva reakcija stigla je brzo. Premijer Andrej Plenković najavio je da će „nastaviti pritiskati reforme i ulaganja” te poručio kako će se o rezultatima „detaljno raspravljati u Saboru”. Oporba, pak, već najavljuje oštra pitanja o usporavanju osobne potrošnje i padu uslužnog izvoza, upozoravajući da „šminka na brojkama ne može sakriti realne probleme”.
Ekonomisti procjenjuju da će učinak snažnijih ulaganja donekle ublažiti slabljenje potrošačkog entuzijazma, ali upozoravaju da bi trajno hlađenje turističkih usluga moglo pritisnuti rast do kraja godine.
Sljedeća službena procjena gospodarskih kretanja stiže u prosincu, a politički obračun oko brojki – puno ranije.
