Saborska zastupnica i predstavnica hrvatske zajednice u Srbiji Jasna Vojnić (HDZ) ponovno je u Saboru upozorila da se položaj Hrvata u Srbiji pogoršava i da je, kako tvrdi, već „ispod razine međunarodnih standarda”.
Govoreći u raspravi na slobodnu temu, Vojnić je podsjetila da nijedno od pitanja koja je u proteklih godinu dana otvarala „nije riješeno, naprotiv, situacija se dodatno zaoštrava”. Kao glavni primjer navela je slučaj dječjeg vrtića u Tavankutu, kojega je financirala hrvatska Vlada, a koji unatoč tomu, kaže, i dalje ne radi na hrvatskom jeziku.
„Naši odgajatelji dobivaju otkaze, a roditelji koji traže upis na hrvatskom primaju odgovor da je zamolba usvojena, ali se djecu upisuje na srpski i bunjevački program”, istaknula je zastupnica. Dodala je da tu nije riječ samo o jednom objektu, nego o „poštivanju manjinskih prava i vjerodostojnosti države Srbije prema međunarodnim obvezama”.
Vojnić smatra da slučaj Tavankuta treba podići na višu političku razinu: „Ako se problem ne riješi, šalje se poruka da su hrvatska djeca građani drugog reda.”
Optužbe na račun Hrvatske Zastupnica je prozvala i predsjednika Republike Srbije zbog, kako kaže, višemjesečnih „teških i neutemeljenih” optužbi usmjerenih prema Hrvatskoj i njezinoj energetskoj infrastrukturi. „Optužuje JANAF, hrvatsku državu i politiku bez ijednog dokaza, a takve optužbe nikad ne upućuje prema Rusiji. Ako postoji problem, neka ga Srbija iznese kroz institucije, ali prestanite koristiti Hrvatsku kao dnevno-političku metu”, poručila je.
„Brendiranje mržnje” prema Hrvatima Govoreći o atmosferi u srbijanskom društvu, Vojnić je upozorila na trend koji naziva „brendiranjem mržnje”. Prema njezinim riječima, pojmovi „Hrvatska” i „Hrvat” već se godinama u Srbiji sustavno povezuju s riječju „ustaša”. Kao najnoviji primjer navela je jučerašnje događaje ispred Narodne skupštine, gdje su provladini prosvjednici opozicijskim zastupnicima skandirali „ustaše” dok su im fizički priječili ulazak u zgradu.
Takvo korištenje pojma, ocjenjuje Vojnić, postalo je „oružje za poniženje i dehumanizaciju”, a moguće je samo zato što je govor mržnje prema Hrvatima u Srbiji – normaliziran.
Zastupnica je stoga zatražila jasniju reakciju međunarodnih tijela i hrvatske politike, poručivši da pitanja manjinskih prava Hrvata u Srbiji ne smiju ostati na razini lokalnih incidenata, nego zaslužuju sustavnu i visoku političku pozornost.