Na konferenciji „48 sati”, koja je u Šibeniku okupila više od 550 gradonačelnika i poduzetnika, poruka je bila jasna: europski novac neće presušiti, ali dolazi vrijeme većih očekivanja, strožih pravila i naglaska na gospodarstvo i digitalnu transformaciju.
Državni tajnik Domagoj Mikulić podsjetio je da je Hrvatska već ugovorila 8,19 milijardi eura iz aktualnog financijskog okvira, pri čemu je iskorišteno više od 56 %. Rok za potpunu realizaciju projekata istječe 2029.
„Govori se da će EU fondovi presušiti, ali ovo je najbolji pokazatelj da to nije tako”, rekao je Mikulić, dodavši da će novi višegodišnji proračun Unije – procijenjen na gotovo dvije milijarde eura, odnosno 1,26 % BND-a EU-a – imati jednostavniju strukturu i manje programa, no zahtijevat će bolju koordinaciju.
Stručnjakinja za fondove Ana Fresl upozorila je da će zbog inflacije sredstava biti relativno manje, a kriteriji „puno stroži”: održivost, društveni učinak, demografija i digitalizacija postat će presudni. Smatra da su lokalne sredine danas spremnije, ali i da će „svaku investiciju trebati opravdati i to pametno”.
Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić istaknuo je da je njegov grad zahvaljujući EU novcu riješio ključnu komunalnu infrastrukturu te najavio projekt grijanja 8 000 stanova geotermalnom energijom. „Sad je vrijeme da se fokus preusmjeri na gospodarstvo”, poručio je, naglasivši koliko ljudski kapaciteti u gradskim upravama odlučuju o uspjehu projekata.
HBOR-ova Suzana Laušin Katanec najavila je jaču ulogu financijskih instrumenata: krediti s niskim kamatama, bez naknada i uz duge rokove otplate „mogu se neograničeno koristiti” i potiču komercijalizaciju projekata.
Digitalizacija kao preduvjet rasta
Paneli su pokazali da digitalna transformacija postaje uvjet za povlačenje novca. Split je predstavio e-usluge, Karlovac sustav pametne rasvjete, a tvrtke Combis, InfoDom i Odašiljači i veze demonstrirale su rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji i analitici podataka.
„Nije poanta u softveru, on je samo alat. Poanta je u sagledavanju problema grada i potreba građana”, sažeo je Hrvoje Sagrak iz InfoDoma.
Hrvatski Telekom je, prema riječima Marijane Bačić, u posljednjih pet godina uložio 1,3 milijarde eura u mrežnu infrastrukturu, čime je postavio gotovo 90 000 kilometara optike. „Sve što je financirano EU sredstvima ima jasne rokove, stoga je ključno partnerstvo s lokalnom samoupravom”, naglasila je.
Sudionici su se složili da uz brzu digitalizaciju raste i potreba za kibernetičkom sigurnošću te kontinuiranim usavršavanjem zaposlenika u javnom i privatnom sektoru.
Zaključak dvodnevnog skupa glasi: novca će biti, ali tko želi uspjeti u novoj financijskoj perspektivi morat će imati spremne projekte, jake timove i jasnu viziju kako europska sredstva pretvoriti u održivi gospodarski rast i višu kvalitetu života građana.