Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da od 1. kolovoza uvodi carine od 50 % na bakar uzdrmala je globalno tržište tog metala i potaknula rekordni skok cijena u Sjedinjenim Državama.
Dana 8. srpnja terminski ugovori na njujorškom COMEX-u skočili su 13 % – na 11 290 američkih dolara po toni – dok su cijene na Londonskoj burzi metala ostale gotovo nepromijenjene. Premija koju američki kupci plaćaju u odnosu na LME u srpnju se kretala između 500 i 1500 dolara po toni, daleko iznad prosjeka od 150 dolara iz prijašnjih mjeseci.
Carine još nisu precizno definirane – nije jasno obuhvaćaju li rafinirani metal, poluproizvode ili oboje – no dovoljne su da potaknu strah od novih troškova u industriji koja polovicu potreba podmiruje iz uvoza. Uvoz bakra u SAD prošle je godine vrijedio više od 17 milijardi dolara, a domaća proizvodnja pokrivala je tek 3,5 % svjetske ponude uz 6,3 % globalne potrošnje.
Prognoze idu do 15 tisuća dolara Najcrnji scenariji govore da bi, ako carine u potpunosti stupe na snagu, cijena bakra na američkom tržištu mogla dosegnuti 15 000 dolara po toni. Analitičari očekuju da će tvrtke rast troškova uglavnom upiti smanjenjem marži jer bi prebacivanje na potrošače ugrozilo potražnju za građevinskim materijalom, električnim instalacijama i opremom za obnovljive izvore.
Skladišta su, za sada, solidno popunjena. Prema sektorskom analitičaru Simonu Lacoumeu, „možemo očekivati da će unaprijed osigurane kupnje omogućiti dostatne zalihe do kraja godine u SAD-u“, koje trenutačno iznose oko 240 tisuća tona – gotovo 30 % očekivane potrošnje do prosinca.
Ograničeni kapaciteti domaćih rafinerija znače da Sjedinjene Države u kratkom roku ne mogu značajno smanjiti uvoz, a usporena potražnja u Kini i globalna prekomjerna ponuda donekle ublažavaju rast cijena.
Čile pod posebnim pritiskom Mogući pad američke potražnje najjače bi pogodio Čile, drugog najvećeg dobavljača bakra za SAD, odmah iza Kanade. Izvoz bakra u SAD čini 28,5 % čileanskog plasmana tog metala i 5 % ukupnog nacionalnog izvoza, pa bi jače trgovinske barijere značile udarac i za državnu blagajnu.
Najranjivija je državna kompanija Codelco, koja proizvodi četvrtinu čileanskog bakra i prošle je godine u državni proračun uplatila 1,5 milijardi dolara. Za razliku od multinacionalnih konkurenata, Codelco nema diverzificiran portfelj metala ni geografsku raspršenost, što jača rizik da će carine izravno pogoditi njezine prihode.
Dok tržišta čekaju detalje iz Bijele kuće, razlike u cijeni između New Yorka i Londona ostaju visoke, a američki proizvođači nervozno promatraju kolike će krajnje troškove morati platiti. Ako se najavljeni potezi potvrde, napetosti u lancu opskrbe i pritisak na profitabilnost mogli bi potrajati mnogo dulje od početka kolovoza.
