Europska komisija obećala je do kraja godine predstaviti novi program „RESourceEU” kojim želi smanjiti gotovo potpunu ovisnost Unije o kineskim isporukama ključnih sirovina poput litija, bakra i posebno rijetkih zemnih metala.
Trenutačna ovisnost izgleda dramatično: Kina Europskoj uniji isporučuje 99 % svih 17 rijetkih zemnih elemenata i 98 % trajnih magneta nužnih za električna vozila, vjetroelektrane i suvremene obrambene sustave. Nakon što je Peking ovog mjeseca dodatno pooštrio izvozna ograničenja, Bruxelles želi ponoviti pristup primijenjen nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada je plan REPowerEU s 225 mlrd. eura pomogao diverzificirati energetske rute.
„Europa više ne može djelovati po starom”, poručila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavljujući inicijativu. „Taj smo bolni poučak naučili s energijom; nećemo ga ponoviti s kritičnim materijalima.”
Međutim, industrija i analitičari strahuju da će novi plan ostati samo nova etiketa na staroj politici ako ne bude ozbiljnog novca. Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) iz 2023. već je zacrtao cilj da Unija do 2030. sama vadi 10 % godišnje potrošnje odabranih minerala i da ni za jedan od njih više od 65 % ne dolazi iz jedne zemlje. No CRMA nije ponudio jasne izvore financiranja.
„Novac je stvarna uska grla europske agende za sirovine”, upozorava Tobias Gehrke, stručnjak za ekonomsku sigurnost. Sličnu poruku šalje i Florian Anderhuber iz udruženja Euromines: „Ne pomaže nikome ako je RESourceEU samo promjena imena projekata koji su već u tijeku.”
U Europskom parlamentu raste pritisak da se osnuje poseban Europski fond za sirovine. Zastupnica Hildegard Bentele smatra da bi fond, po uzoru na uspješne nacionalne modele, trebao pokriti cijeli lanac vrijednosti – od vađenja do recikliranja.
Dok Komisija traži novac, države G7 će u Torontu ovoga tjedna predstaviti „Savez za proizvodnju kritičnih minerala” (CMPA), čiji je cilj stvoriti tržište sirovina proizvedenih uz visoke ekološke i radne standarde te zaštititi ga tarifama od jeftinijih, ali manje održivih konkurenata.
Ekološke udruge upozoravaju da utrka za novim rudnicima ne smije pregaziti lokalne zajednice i okoliš. Diego Marin iz Europskog ekološkog ureda ocjenjuje da se „žrtvuju prva crta obrane – ljudi i priroda – radi geopolitičke brzine, umjesto da se gradi kružno gospodarstvo i partnerstva temeljena na pravima”.
Komisija ističe da će ubrzati izdavanje dozvola za „strateške projekte” i skratiti uobičajene rokove od 10 do 15 godina, ali bez jasnog financijskog okvira malo tko vjeruje da će ciljevi biti dosegnuti.
Kako bi RESourceEU doista pomogao smanjiti kinesku dominaciju, Bruxelles mora ponoviti lekciju REPowerEU-a: osigurati golema sredstva, povezati ih s jasnim ekološkim kriterijima i dobiti podršku građana za nove rudnike na europskom tlu. Inače će ambiciozni ciljevi ostati na papiru, a kineski udio u lancima nabave i dalje diktirati cijenu i politiku.