Novi apel bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da saveznici pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac zasad nailazi na mlake i neodlučne reakcije glavnih svjetskih sila.
Trump je na svojoj platformi Truth Social najprije prozvao Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i druge države da pomognu „držati tjesnac otvorenim i sigurnim”, a zatim poruku proširio na sve zemlje koje se opskrbljuju naftom tim putem. Teheran je, kao odgovor na američko-izraelske zračne udare, gotovo blokirao najprometniju svjetsku pomorsku arteriju za transport nafte; cijene energenata lete u nebo, a napadnuto je 16 tankera. Iran pritom upozorava da je svaki tanker koji plovi prema SAD-u, Izraelu ili njihovim saveznicima „legitimna meta” koja će biti „immediately destroyed”.
Oprez Londona i Tokija
London navodi da sa saveznicima razmatra „niz opcija za sigurnost plovidbe u regiji”, uključujući i slanje podvodnih dronova za razminiranje. Britanski ministar energetike Ed Miliband ističe: „Any options that can help to get the strait reopened are being looked at.”
U Tokiju pak predsjednik istraživačkog vijeća vladajuće Liberalno-demokratske stranke Takayuki Kobayashi priznaje kako se vojna misija ne može isključiti, ali dodaje da je „threshold for doing so … very high”.
Seul „pažljivo promatra” situaciju i procjenjuje načine za zaštitu svojih građana i osiguravanje energetskih ruta, dok Pariz odbija slati brodove dok se sukob ne smiri. Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin poručuje: „I’m very clear and firm on this topic; at this point, there is no question of sending any vessels to the strait of Hormuz.”
Bruxelles traži zajednički europski odgovor. Unija razmatra proširenje postojeće misije Aspides, koja štiti brodove od hutijskih napada u Crvenom moru, no njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je skeptičan: operacija, tvrdi, „not effective”.
Kineska kalkulacija
Peking, koji uvozi goleme količine nafte iz Perzijskog zaljeva i pritom održava partnerske odnose s Iranom, zasad ne spominje mornaričko angažiranje. Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu najavilo je jačanje „communication with relevant parties” i „constructive role for deescalation and restoration of peace”.
Washington još nije poslao vlastite eskortne brodove kroz tjesnac, ali američki ministar energetike Chris Wright otkriva da je „in dialogue” s pojedinim državama i da od Pekinga očekuje konstruktivan doprinos.
Dok globalna trgovina trpi najveći poremećaj opskrbe naftom u povijesti, Hormuški tjesnac ostaje bojno polje diplomatije na kojem se, barem zasad, više pregovara nego isplovljava.
