Uoči plenarne sjednice u srijedu, saborski Odbor za pravosuđe u utorak će ponovno pokušati iznjedriti mišljenje o troje kandidata za upražnjeno mjesto predsjednika Vrhovnog suda – Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću. Položaj je ostao prazan nakon smrti Radovana Dobronića prije više od godine dana.
Vladajući HDZ već je dvaput blokirao glasovanje, držeći se stava da oporba prvo mora pristati na omjer 2:1 pri izboru ustavnih sudaca. Oporba to odbija, pa se politički zastoj nastavlja.
Istog dana članovima Odbora obratit će se vršiteljica sudske uprave Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki, koju je Državno sudbeno vijeće ovlastilo još u ožujku prošle godine. Jalšovečki će predstaviti tri izvješća o stanju sudbene vlasti (2022., 2023. i 2024.); potonje je sama potpisala.
Rasprava se dan kasnije seli u Sabornicu jer je SDP prikupio 30 potpisa za uvrštenje teme u dnevni red. Ključno je pitanje: treba li Vrhovnom sudu uopće predsjednik? U priopćenju glasnogovornika suda iz siječnja stoji kako „obavljanje sudbene vlasti i uredno funkcioniranje Vrhovnog suda nije uvjetovano postojanjem imenovanog predsjednika”.
HDZ taj navod koristi kao potvrdu da zastoja nema unatoč političkim pregovorima. Međutim, oporbeni zastupnik Saša Đujić (SDP) upozorava: „Ni jedna ozbiljna institucija ne može dugoročno normalno funkcionirati bez punog i legitimnog vodstva, a posebno ne institucija koja bi trebala jamčiti pravnu sigurnost i vladavinu prava.”
Sutra se, stoga, ne odlučuje samo o trima imenima nego i o institucionalnom modelu: hoće li se nastaviti raditi bez formalnog čelnika ili će politički dogovor napokon odškrinuti vrata novom predsjedniku Vrhovnog suda.