Naizgled bezazlena gesta pristojnosti – dodavanje riječi „molim” i „hvala” u upitima – pretvara se u mjerljiv trošak kad razgovaramo s umjetnom inteligencijom.
Stručnjak sa Sveučilišta u Cambridgeu upozorava da svaka dodatna riječ povećava količinu podataka koje sustav mora obraditi te time troši više električne energije i računalnih resursa u podatkovnim centrima. Kad se ta sitna razlika pomnoži s milijunima korisnika, brojke rastu do iznenađujućih iznosa.
Najzorniji primjer ponudio je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman. Prema njegovim riječima, pukih nekoliko učtivih fraza u razgovorima s ChatGPT-om kompaniju godišnje može stajati desetke milijuna dolara – isključivo kroz veće račune za struju i opterećenje na grafičke procesore.
Za razliku od klasične internetske pretrage koja samo pronalazi postojeće stranice, generativni modeli svaki odgovor stvaraju iznova. Ta „kreativnost” zahtijeva osjetno više procesorske snage, pa i više energije. Usto, podatkovni centri gutaju ogromne količine vode za hlađenje servera, što dodatno pojačava ekološki otisak.
Dio stručnjaka ipak brani pristojan ton. Umjetna inteligencija trenira se na ljudskim razgovorima te često odražava stil korisnika; kulturno formuliran upit nerijetko rezultira jasnijim i profesionalnijim odgovorom. Drugim riječima, iako sustav ne osjeća zahvalnost, način obraćanja može oblikovati povratnu komunikaciju.
Pitanje ostaje otvoreno: hoćemo li zbog nižih računa žrtvovati navike pristojnosti ili ćemo nastaviti učiti strojeve lijepom ponašanju – bez obzira na cijenu?
