Medicinski tim iz Prve pridružene bolnice Medicinskog sveučilišta Anhui u Kini napravio je povijesni iskorak – 71-godišnjem pacijentu s karcinomom i uznapredovalom bolešću jetre presađena je genetski modificirana svinjska jetra. Riječ je o prvoj uspješnoj ksenotransplantaciji tog organa u živog čovjeka.
Organ je potjecao od minijaturne svinje Diannan i bio je genetski izmijenjen deset puta kako bi se smanjio rizik imunološkog odbacivanja. Pacijent nije bio kandidat za klasičnu ljudsku transplantaciju ni za parcijalno odstranjenje jetre, pa je zahvat predstavljen kao posljednja terapijska mogućnost.
Prvi mjesec nakon operacije jetra je, prema liječnicima, „funkcionirala obećavajuće”. Dr. Beicheng Sun, koautor studije, istaknuo je: „Ovaj slučaj dokazuje da genetski modificirana svinjska jetra može funkcionirati u čovjeku dulje vrijeme.”
Komplikacije su se pojavile 38. dana – imunološka reakcija oštetila je sluznicu krvnih žila, a unatoč lijekovima i filtriranju krvi stanje se pogoršalo. Nakon niza gastrointestinalnih krvarenja pacijent je preminuo 171. dan poslije operacije.
Unatoč tragičnom ishodu, stručnjaci procjenjuju da je riječ o prekretnici. Dr. Heiner Wedemeyer s Medicinskog fakulteta u Hannoveru naglašava da izvješće „pokazuje da se genetski modificirana svinjska jetra može usaditi i pružiti ključne funkcije ljudskom primatelju”, ali i da pred znanošću stoje „biološki i etički izazovi” prije široke primjene.
Slično upozorava i Dr. Beatriz Domínguez-Gil, ravnateljica Španjolske nacionalne organizacije za transplantacije: „Ovo je novi korak naprijed, no ostaju značajne prepreke poput ozbiljnih komplikacija viđenih kod ovog pacijenta. Transplantacije su još uvijek eksperimentalne i potrebno je provođenje strogo dizajniranih kliničkih ispitivanja.”
Ksenotransplantacija se promatra kao potencijalno rješenje kroničnog nedostatka organa. Najnoviji podaci pokazuju da u Ujedinjenom Kraljevstvu rekordnih 8096 ljudi – među njima 276 djece – čeka na novi organ, dok se na transplantaciju jetre čeka u prosjeku tri do četiri mjeseca.
Znanstvenici vjeruju da bi genetski modificirani životinjski organi u budućnosti mogli služiti kao „most” do ljudske donacije ili, u nekim slučajevima, kao trajno rješenje. Najnoviji kineski zahvat, iako završen smrću pacijenta, otvara vrata daljnjim istraživanjima i ubrzava raspravu o sigurnosti, etici i regulativi ksenotransplantacija.