Švedska narodna uprava za javno zdravstvo (Folkhälsomyndigheten) našla se u središtu političke i stručne oluje nakon što je prof. dr. Magnus Gisslén prošlog tjedna podnio ostavku na dužnost državnog epidemiologa i u tekstu za Dagens Nyheter optužio vodstvo agencije za „nedostatak medicinske stručnosti, slabu znanstvenu podlogu i neučinkovito vođenje”.
• Parlamentarna istraga
Zbog njegovih navoda Odbor za socijalnu skrb sazvao je ministra socijalnih poslova i javnog zdravstva Jakoba Forssmeda te ravnateljicu agencije Oliviju Wigzell na saslušanje 11. rujna. Forssmed je već dva puta razgovarao s Wigzell i najavio interno preispitivanje rada institucije, kao i hitno uključivanje liječničke ekspertize u njezino vodstvo.
• Vodstvo bez liječnika
Gisslén je otkrio da u posljednjih godinu dana u menadžmentu nije sjedio nijedan diplomirani liječnik. „Nevjerojatno je važno da zemlja na dan nove pandemije ima funkcionalnu agenciju za suzbijanje zaraza”, rekao je za Euractiv, dodajući da nije vidio spremnost da se stanje popravi.
• Spor oko streptokoka
Najžešći sukob izbio je oko povlačenja preporuke da se u primarnoj skrbi velikodušno testiraju i liječe infekcije streptokokom grupe A. U jeku povijesnog porasta invazivnih GAS-infekcija (iGAS) – 1 327 slučajeva 2023., najviše otkako se bilježe od 2004. – agencija je lani ponudila fleksibilnije smjernice, ali ih je početkom 2025. povukla.
Prema Gisslénu, na to su utjecali pritisci mreže Strama, koja strahuje da bi šire propisivanje penicilina potaknulo antimikrobnu rezistenciju. Protiv oštrijih pravila pobunili su se i vanjski infektolozi, navodeći smrtne slučajeve – uključujući trudnicu u devetom mjesecu i njezino nerođeno dijete – nakon što su pacijenti ostali bez testa i antibiotika.
• Pozivi na „švedski CDC”
Više uglednih liječnika sada traži obnavljanje samostalnog Instituta za kontrolu zaraznih bolesti, ukinutog 2014. spajanjem dviju ustanova u današnju agenciju. Dr. Karl Ekdahl upozorava da je „zarazni fokus sveden na opću javnozdravstvenu sliku” i da u krizama na čelu mora biti stručnjak s „dugim kliničkim i znanstvenim iskustvom u infektologiji i epidemiologiji”.
• Pandemijska sjena
Agencija je i ranije bila na meti kritika zbog odgovora na COVID-19; državno istražno povjerenstvo zaključilo je da posebno nije zaštitila stariju populaciju. Sadašnje otkriće o upravi bez liječnika ponovno otvara pitanje jesu li lekcije iz pandemije doista naučene.
Forssmed je najavio uspostavu neovisne interne revizije koja će procijeniti rizike i učinkovitost budućeg rada na sprječavanju zaraznih bolesti. Hoće li to biti dovoljno da se povrati povjerenje javnosti i stručnjaka, odlučit će, kažu promatrači, rezultati saslušanja u rujnu – i sljedeća zdravstvena kriza.