BRUXELLES – Prvi razgovori o prijedlogu Europske komisije da se zajednički proračun za razdoblje 2028.–2034. poveća s 1,2 na gotovo 2 bilijuna eura otvorili su duboke podjele među državama članicama.
Francuski ministar za Europu Benjamin Haddad poručio je da „trebamo snažnu EU koja si daje sredstva za djelovanje”, pozivajući se na prijetnju iz Rusije i neizvjesnost oko američkih sigurnosnih jamstava. „To je razlog za ambiciozan proračun”, istaknuo je u Bruxellesu.
Njemačka kancelarka Friedrich Merz među je najglasnijima protiv tolikog rasta rashoda, a skeptični su i Finska, Švedska, Nizozemska te Austrija. „Znam EU: svi bi rado plaćali manje i dobivali više, ali u jednom trenutku to više ne funkcionira”, rezimirao je luksemburški premijer Xavier Bettel.
Dodatnu vatru potpalila je najava da bi se izdvajanja za zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) smanjila oko 20 % i djelomice spojila s drugim fondovima. Pariz najavljuje borbu „za svaki centim” potpora, a irski ministar za Europu Thomas Byrne poručuje da njegova vlada „ne prihvaća” rezove: želi zaseban i snažan CAP koji štiti izravna plaćanja i ruralni razvoj.
Povjerenik za proračun Piotr Serafin optužio je kritičare za „fake news”: „Izravna plaćanja ostat će na sadašnjoj razini. Za njih je osigurano 300 milijardi eura – to je pod, ne strop.” U obranu ukupnog iznosa dodao je kako se „konkurentnost i obrana učinkovitije financiraju na razini EU-a” te da bi veći zajednički proračun pomogao članicama dosegnuti NATO-ov prag od 5 % izdvajanja za obranu.
Usput su Španjolci ponovno gurali ideju da katalonski, baskijski i galješki postanu službeni jezici EU-a, no opet su naletjeli na pravne i financijske dvojbe.
Iako je rasprava, prema Serafinu, bila „iznimno konstruktivna” i „pragmatična”, razlike između „ambicioznih” i „štedljivih” ostaju duboke – a tek je prvi krug pregovora iza njih.