Pretjerano posezanje za dezinficijensima u kućanstvu više šteti nego koristi, upozorava austrijska Savjetodavna tvrtka za zaštitu okoliša.
Ekotoksikolog Harald Brugger poručuje: „Stan nije bolnica. Dezinficijensi nisu potrebni u privatnim kućanstvima, osim u iznimnim medicinskim slučajevima.” Naglašava kako ograničavanje njihove uporabe umanjuje rizik od razvoja rezistentnih mikroorganizama koje poslije uobičajeni preparati više ne mogu uništiti.
- Rezistentne klice kompliciraju medicinsku skrb i mogu ugroziti zdravlje.
- Kemikalije iz dezinficijensa završavaju u otpadnim vodama te uništavaju korisne bakterije u pročistačima, što može narušiti proces pročišćavanja.
Umjesto dezinficijensa, stručnjaci preporučuju temeljito pranje ruku:
- navlažiti ruke,
- nasapunati ih najmanje 30 sekundi,
- obratiti pozornost na prostore između prstiju, stražnji dio šake i palac,
- dobro isprati.
Obični sapuni, sredstva za čišćenje i deterdženti već učinkovito uklanjaju patogene, ali, za razliku od dezinficijensa, ne sadrže biocide koji opterećuju okoliš. Dodavanje antibakterijskih aditiva tim proizvodima „ne donosi nikakvu dodatnu korist, već šteti okolišu”, navodi se u priopćenju tvrtke.
Dezinfekcija bi se, ističu stručnjaci, trebala provoditi samo na liječničku preporuku. Tada je ključno striktno poštovati propisanu količinu i vrijeme djelovanja jer svako predoziranje može dodatno narušiti okoliš, a kod pripravaka za ruke i oštetiti kožu.