Nova produkcija Eurokaza posegnula je u gotovo zaboravljenu riznicu hrvatske dramske baštine i na scenu vratila „Prokletstvo” Milana Ogrizovića i Andrije Milčinovića – ovaj put skraćeno na ime glavnog junaka, „Toma”. Redatelj Borna Baletić osvježio je komad koji je 1907. godine bio zabranjen zbog otvorene kritike crkvene moći. Tada je Antun Gustav Matoš zapazio: „Jer purgar Toma sasvim pravilno misli, da za razgovore sa božanstvom ne treba svijesnim dušama nikakvog nametljivog tumača.”
Glumci u krilu publike Predstava se odvija u izrazito malom prostoru Eurokazove pozornice – gledatelji sjede gotovo jedni drugima u krilu, što pojačava intimnost i napetost. Dok ekspresionističke maske deformiranih oblika privlače pogled, prava fascinacija leži u jeziku. Stoljetni, agramerski slojevit tekst – štokavština isprepletena s kajkavštinom, latinskim i njemačkim – podsjeća na vremena kada su se misli oblikovale u cjelovitim, logičkim rečenicama, a ne u emotikonima i skraćenicama.
Dodaci koji izazivaju prijepore Dramaturzi Mihovil Rismondo i Baletić u tkivo izvornika umeću fragmente Flaubertova „Iskušenja svetog Antuna” te završne stihove Büchnerove „Dantonove smrti”. Taj zahvat otvara raspravu o potrebi modernizacije – za jedne hrabro proširenje tema, za druge nepotrebno „šivanje” komadića na već zaokruženi klasik.
Baletić na dvije stolice Redatelj ujedno staje na scenu, što demonstrira kolegijalnu ravnopravnost, ali povremeno djeluje usiljenije od ostatka ansambla. Ipak, cjelina ostaje kompaktna zahvaljujući preciznoj igri glumaca.
Glumački vrhunac – Luka Slišković Najviše pljeska odnosi Luka Slišković. Njegov Toma je zgranut, zabezeknut, ali nepokolebljivo istinoljubiv – trajno uronjen u stanje šoka koje istovremeno pokreće i razara. Publika ga prati kroz idejnu buru u kojoj se propituje kruti autoritet i brani sloboda savjesti.
Na kraju, „Toma” pokazuje da je rasprava o odnosu vjere, moći i pojedinačne savjesti daleko od arhivske prašine. U skučenom prostoru Eurokaza ponovno se čuje glas koji, poput Matoševih riječi, upozorava na opasnost „mahanja vjerom da bi se zatrlo čovjeka”.