Bez inozemne radne snage hrvatsko bi gospodarstvo bilo slabije za oko osam posto, poruka je s konferencije o stranim radnicima i tehnološkim inovacijama u graditeljstvu i energetici koju je u Zagrebu organizirala Udruga Glas poduzetnika (UGP).
Predsjednik UGP-a Boris Podobnik podsjetio je da je zemlja, zbog demografskog sloma i iseljavanja, prisiljena na uvoz radne snage. „Prije 40 godina rađalo se 65 tisuća Hrvata, a danas 31 tisuća”, rekao je, dodajući da u graditeljstvu već radi oko 40 % stranaca, a u turizmu i ugostiteljstvu oko 30 %. „To u prijevodu znači negdje oko osam posto BDP-a.”
Podobnik smatra da najveće prepreke predstavljaju pretjerani administrativni postupci: poduzetnici s „novim radnikom idu od šaltera do šaltera”, a inspekcije, rekao je, često djeluju proizvoljno. „Kao da smo na divljem zapadu i imamo šerife”, ustvrdio je.
Napomenuo je i da kvaliteta radnika ovisi o posredničkim agencijama, da nepoznavanje hrvatskog jezika nije presudno ako je radnik „dobar i radišan”, te da dio zaposlenih, nakon što stekne iskustvo, odlazi u bogatije države zbog većih plaća. Kao ključni problem izdvojio je skup i teško dostupan smještaj u odnosu na primanja.
Član Nadzornog odbora UGP-a Danko Bačelić upozorio je da država „kasni u popunjavanju praznine” nastale odljevom domaće radne snage. „Strani radnici nisu nam problem, oni su neophodni za funkcioniranje našeg gospodarstva”, izjavio je i pozvao na brže procedure, jasne kriterije i kvalitetne stambene, jezične i kulturne programe prilagodbe. „Oni nama trebaju biti kao božji dar, a ne problem.”
Zamjenica predsjednika udruge Lana Šiljeg naglasila je da postojeći propisi ne vode dovoljno računa o malim poduzetnicima. Zbog strožih uvjeta, manji poslodavci često ostaju bez mogućnosti zapošljavanja radnika iz inozemstva, poručila je.
Sudionici su se složili da će potreba za inozemnom radnom snagom i dalje rasti te da je za održanje gospodarskog rasta presudno pojednostaviti birokraciju, osigurati pristupačan smještaj i ubrzati integraciju radnika u društvo.