Hrvatska akvakultura ulazi u vrhunsko razdoblje rasta: u posljednjih deset godina proizvodnja je porasla 112 %, dok je njezina vrijednost skočila 160 %. Samo 2024. domaći su uzgajivači iz mora i slatkih voda izvukli više od 29 300 tona ribe i školjaka, što premašuje 200 milijuna eura godišnje vrijednosti.
Ključ uspjeha leži u Nacionalnom planu razvoja akvakulture do 2027., koji sektor definira kao djelatnost od posebnog interesa te postavlja ciljeve održivog rasta, otpornosti na klimatske promjene i jačanja konkurentnosti. Najveći zamašnjak dolazi iz marikulture: lubin, komarča i cijenjena plavoperajna tuna nose glavninu zarade, a gotovo cjelokupni ulov tune odlazi na zahtjevna svjetska tržišta.
Školjkarstvo je, pak, spoj tradicije i vrhunske oznake izvornosti. Malostonska kamenica postala je prvi hrvatski ribarski proizvod s europskom zaštitom izvornosti, a Novigradska dagnja slijedi isti put, čime potrošači dobivaju jamstvo kvalitete, sljedivosti i sigurnosti.
Kontinentalna Hrvatska također bilježi zamah: uzgoj šarana i pastrve ne samo da opskrbljuje tržište, nego i zapošljava lokalno stanovništvo, potiče ruralni turizam te održava biološku raznolikost i ključna Natura 2000 staništa.
Državna i europska potpora prelazi 100 milijuna eura, od čega više od 90 milijuna stiže iz EU fondova. Za razdoblje 2021.–2027. osigurano je dodatnih 63 milijuna eura za nova uzgajališta, inovacije i okolišne mjere.
Sustavni državni monitoring osigurava da riba i školjke s hrvatskih farmi zadovolje najviše zdravstvene i ekološke standarde. Povjerenje potrošača raste: prosječna godišnja potrošnja akvakulturnih proizvoda dosegnula je rekordnih 3,8 kg po stanovniku, a cilj predviđen za 2027. već je ostvaren.
Birajući domaću uzgojenu ribu, potrošači ne dobivaju samo nutritivno bogat obrok, nego podržavaju očuvanje okoliša i radna mjesta u lokalnim sredinama. Kako poručuju iz sektora: „Uzgajamo s razlogom – jedemo s povjerenjem.”