Prihodi hrvatskih općina, gradova i županija gotovo su se udvostručili u posljednjih pet godina, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije temeljena na podacima Ministarstva financija.
• Od 3,9 milijardi eura u 2019. godini ukupni prihodi skočili su na 6,58 milijardi eura u 2024., dok su rashodi porasli s 4,02 na 6,37 milijardi eura. • Nakon godina u kojima su rashodi nadmašivali prihode, lokalne jedinice od 2022. bilježe suficit; 2023. izdvojila se s rastom prihoda i rashoda od oko 26 %. • Glavni pokretači rasta su inflacija, veće plaće, porezne izmjene, snažnije korištenje europskih fondova i ulaganja u kapitalne projekte.
Nejednakost po geografiji
Analiza potvrđuje da more donosi novac. Čak 26 općina i gradova imalo je 2024. veće prihode po stanovniku od Zagreba, a gotovo 80 % tih jedinica nalazi se na obali. Među njima se ističu Kolan i Karlobag s više od 3600 eura prihoda po stanovniku.
U kategoriji gradova, samo je Novalja probila granicu od 3000 eura po stanovniku, dok su u kontinentalnom dijelu zemlje taj prag premašile jedino općine Bošnjaci i Majur.
Zagreb – proračunski div s prosječnom zaradom
Glavni grad ostaje nedodirljiv po ukupnom iznosu proračuna. U 2024. prihodi Zagreba dosegnuli su oko 1,9 milijardi eura – stotinjak puta više od prosjeka ostalih gradova, koji raspolažu s 19 milijuna eura. Međutim, po kriteriju prihoda per capita Zagreb zaostaje za spomenutih 26 jedinica lokalne samouprave.
Razloge zagrebačkog rasta analitičari vide u većim plaćama i zaposlenosti, višim cijenama te povećanom priljevu sredstava iz fondova Europske unije.
Trajno veća fiskalna aktivnost
Iako je 2024. donijela blago usporavanje rasta u odnosu na 2023., razine prihoda i rashoda ostale su znatno iznad pretpandemijskih, što upućuje na dugoročno jačanje fiskalne uloge lokalne vlasti. Ostaje, međutim, izražen jaz između turističke obale i kontinenta, čime se potvrđuje da zemljišna karta i dalje određuje fiskalnu snagu jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.