Hrvatska narodna banka na tradicionalnom godišnjem briefingu u ponedjeljak je objavila ažurirane makroekonomske projekcije koje donose dvostruku poruku: inflacija će se iduće godine ipak zadržati iznad ranije predviđene razine, dok će gospodarski zamah blago popustiti.
Guverner Boris Vujčić izvijestio je da će inflacija, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u 2026. dosegnuti 3,1 %. To je za 0,5 postotnih bodova više od rujanskih procjena. Iako se rast cijena postupno hladi – s ovogodišnjih 3,7 % (0,2 boda iznad jesenskih projekcija) – HNB očekuje da će se tek 2027. spustiti na 2,3 %.
Razloge ovakvog kretanja guverner vidi u opreci između pada cijena hrane i novog vala inflacije energije. „U 2026. će na poskupljenja snažno utjecati administrativno regulirane cijene plina, električne i toplinske energije”, istaknuo je Vujčić.
Usluge i dalje nose najveći teret inflacije: u studenom su činile 57 % ukupnog rasta cijena. No i tu se primjećuje usporavanje – stopa rasta cijena usluga pala je s 8,2 % u siječnju na 7,5 % u studenome, ponajviše zahvaljujući posustajanju turističkih cijena izvan sezone.
Zanimljiv je i regionalni kontekst. Premda je Hrvatska trenutačno na vrhu ljestvice inflacije unutar Europske unije, kumulativno promatrano od sredine 2021. do danas nalazi se pri dnu skupine srednjo-istočnih članica: cijene su porasle 33 %, dok je Mađarska zabilježila 47 %. Nižu kumulativnu inflaciju imala je jedino Slovenija – 24 %.
Slabiji, ali stabilan rast
Istodobno su revidirane prognoze za bruto domaći proizvod. Ove se godine očekuje rast od 3 %, za 0,2 boda manji nego što je HNB predviđao u rujnu. U 2026. bi se tempo trebao usporiti na 2,8 % (-0,1 bod), a 2027. na 2,6 %.
Među komponentama BDP-a najdinamičniji će biti investicijski ciklus, s rastom od 3,9 %. Osobna potrošnja trebala bi ojačati 3,6 %, dok se za izvoz roba i usluga predviđa skromnih 1,5 %, ali ipak više od ovogodišnjih 0,5 %.
Iz središnje banke poručuju da će kombinacija postupnog pada inflacije i sporijeg rasta vjerojatno donijeti i usporavanje rasta plaća, premda precizne brojke za nadnice danas nisu objavljene.
HNB zaključuje da, unatoč izazovima, Hrvatska ostaje među fiskalno najstabilnijim članicama europodručja, a ublažavanje inflatornih pritisaka u 2027. otvara prostor za nastavak umjerenog, ali održivog rasta.