Europa nakon desetljeća rezanja potpora okreće kormilo. Europska komisija predstavila je nacrt pomorske industrijske strategije koja prvi put otvoreno zagovara aktivnu državnu potporu brodogradilištima, s naglaskom na „stratešku autonomiju” i očuvanje proizvodnje unutar Unije.
• Zaokret: umjesto stroge zabrane subvencija, Bruxelles predlaže mehanizme koji će poticati narudžbe brodova s europskim potpisom. • Razlog: u posljednjih 20 godina europski je udio u gradnji velikih trgovačkih brodova pao gotovo na nulu, dok su Kina, Južna Koreja i Japan dominaciju učvrstili uz izdašne državne potpore. • Preostale niše: europska brodogradnja očuvala se prvenstveno kroz kruzere, luksuzne jahte, vojna i specijalizirana plovila, no i tu azijski pritisak raste.
Što to znači za Hrvatsku?
Hrvatska je upravo zbog brodograđevnih subvencija vodila teške pregovore pri ulasku u EU. Novo europsko stajalište otvara prostor da domaća brodogradilišta, koja su se posljednjih godina održavala na tržištu pretežito kroz zahtjevne projekte visokih dodanih vrijednosti, ponovno dobiju snažniju institucionalnu podršku. Ako Komisija zbilja otpusti kočnice i omogući ciljane poticaje, hrvatski škverovi mogli bi se kandidirati za veći broj europskih civilnih i vojnih narudžbi.
Sljedeći koraci
Strategija je zasad u fazi nacrta, no očekuje se da će je Vijeće i Parlament raspraviti do kraja godine. Paralelno kreću radne skupine koje će definirati okvire dopuštenih potpora i instrumente financiranja. U Zagrebu već stižu signali da bi Ministarstvo gospodarstva moglo formulirati nacionalni program sukladan novim pravilima.
Ako plan dobije zeleno svjetlo, brodogradilišta na Jadranu, od Pule do Splita, mogla bi dobiti vjetar u leđa kakav nisu osjetila od prijelomnih pregovora o pristupanju Uniji. Koliko će taj vjetar biti snažan, ovisit će o brzini Bruxellesa – i spremnosti Hrvatske da priliku pretvori u konkretne ugovore.