Rastući troškovi hrane, stanovanja i energenata ponovno su otvorili prijepor između Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Vlade. Dok službene statistike sugeriraju da plaće prate ili čak nadmašuju inflaciju, radničke udruge upozoravaju da se iza prosjeka krije sve teži životni standard velikog broja kućanstava.
SSSH naglašava da opća stopa inflacije nije adekvatan termometar stvarnih troškova života. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u travnju dosegnula je 5,8 %, druga najveća unutar eurozone, odmah nakon Bugarske. Sindikalci ističu da su „osnovne kategorije potrošnje, hrana, stanovanje i energenti, rasle znatno brže od prosjeka”, pa radnici s manjim primanjima osjećaju daleko snažniji udar nego što sugeriraju zbirni podaci.
Iz Vlade, međutim, stižu suprotne ocjene. Ministar rada i socijalne politike Alen Ružić tvrdi da su Vladine mjere – od korekcija cijena goriva do administrativnih ograničenja – ublažile inflatorne pritiske i očuvale kupovnu moć građana. „Mjere Vlade pridonose ublažavanju inflatornih pritisaka i očuvanju rasta produktivnosti, a kupovna moć građana raste, kao i životni standard”, poručio je Ružić, dodajući da rast plaća nadmašuje poskupljenja.
Sindikati tim tvrdnjama protustavljaju strukturu plaća: četvrtina radnika i dalje prima manje od 1 000 eura neto, a polovica manje od 1 300 eura. Upozoravaju da se Hrvatska po razini cijena nalazi na šestom, a po plaćama tek na 19. mjestu u Europskoj uniji, što „ne omogućuje zaključak da nam ide dobro”.
Ekonomski analitičari podsjećaju da je domaće gospodarstvo visoko uvozno ovisno, osobito o hrani i energentima, te da se snažno oslanja na turizam. U takvoj strukturi vanjski šokovi brzo se prelijevaju na hrvatske cijene. Dok Vlada nastavlja s kratkoročnim intervencijama, poput zamrzavanja trošarina ili administrativnih ograničenja marži, Sindikati upozoravaju da ti potezi ne rješavaju korijen problema niti mijenjaju uvozni model.
S približavanjem turističke sezone, analitičari očekuju dodatni rast cijena na obali, čime bi Vladina projicirana prosječna inflacija od 2,8 % za ovu godinu mogla ostati tek optimistična procjena. U međuvremenu, jaz između službenih statističkih ocjena i novčanika građana nastavlja rasti, pojačavajući pritisak na obje strane da ponude vjerodostojna rješenja za trajno ublažavanje troškova života.