Hrvatska narodna banka u proljetnoj makroekonomskoj projekciji procjenjuje da će se prosječni godišnji rast gospodarstva u 2025. i 2026. usporiti na oko 2,5 posto, dok bi inflacija, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u 2026. mogla ubrzati na 4,4 posto.
„Vanjsko okružje na samom početku 2026. i nadalje je bilo relativno povoljno, no eskalacija sukoba na Bliskom istoku u ožujku znatno je promijenila gospodarske okolnosti i zamjetno povećala neizvjesnost oko makroekonomskih izgleda”, stoji u sažetku projekcije objavljene u petak.
Ključni naglasci projekcije:
- Revizija rasta BDP-a: prošlogodišnje procjene predviđale su 2,8 % rasta u 2026.; nova projekcija spušta očekivanje na 2,5 %.
- Inflacijski pritisci: zbog geopolitičkih napetosti i posljedičnog skoka energenata inflacija bi, prema osnovnom scenariju, dosegnula 4,4 %.
- Alternativni scenariji: HNB je razradio još dva modela kretanja ovisno o trajanju i intenzitetu bliskoistočnog sukoba.
Središnja banka pretpostavlja da će rat u Iranu biti „relativno kratkotrajan” te da će se cijene energenata početi spuštati već od drugog tromjesečja iduće godine. No i u tom, povoljnijem, okviru projektira se slabljenje rasta zbog:
- nižeg realnog dohotka stanovništva,
- manje poticajne fiskalne politike,
- povećane ekonomske neizvjesnosti,
- skupljeg zaduživanja za kućanstva.
Ipak, HNB ističe da bi se gospodarstvo i dalje trebalo držati „relativno snažno” zahvaljujući robusnom tržištu rada i jačoj absorpciji sredstava iz fondova Europske unije.
Bankari zaključuju kako su procjene „blago naniže” te će se naknadno prilagođavati s obzirom na razvoj sukoba i kretanja cijena energije.