Europska unija zaključila je 25-godišnje pregovore s južnoameričkim blokom Mercosur i osigurala potrebnu većinu za ratifikaciju najveće zone slobodne trgovine na svijetu. Sporazum obuhvaća tržište od 295 milijuna potrošača, a predviđa ukidanje carina na više od 91 % europskog izvoza te rast izvoza EU-a za 39 %.
Iako Bruxelles slavi golem vanjskotrgovinski potencijal, Hrvatska u dogovor ulazi zabrinuta. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u analizi „Fokus tjedna” upozorava da domaća poljoprivreda stagnira četvrtu godinu zaredom, uz pad produktivnosti od 6,6 %. Istodobno uvoz hrane ubrzano raste:
- 2020.: izvoz 2,36 mlrd. €, uvoz 3,21 mlrd. €
- 2024.: izvoz 3,85 mlrd. €, uvoz 6,44 mlrd. €
Negativna bilanca gotovo se utrostručila – s 847 mil. € na 2,58 mlrd. €, a u prvih deset mjeseci 2025. već je dosegnula 2,2 mlrd. €.
„Ključni problem nije slobodna trgovina, već strukturna nekonkurentnost i regulatorni okvir koji destimulira ulaganja te onemogućuje ravnopravne uvjete poslovanja”, poručuje HUP. Prosječno hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo raspolaže sa samo 8 hektara, dok u EU-u prosjek iznosi 17 ha, a u Brazilu, Argentini, Paragvaju i Urugvaju površine se mjere stotinama, pa i tisućama hektara.
Zaštitne mjere ipak postoje: uvozne kvote za govedinu i perad ograničene su na 1,5 % odnosno 1,3 % proizvodnje EU-a, uz mogućnost hitnih tržišnih intervencija iz fonda „teškog” 6,3 mlrd. €. No neke članice – Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska – glasale su protiv, a Belgija je ostala suzdržana, upravo zbog bojazni od poljoprivrednog uvoza.
Dodatni pritisak hrvatskim proizvođačima stvaraju državne mjere ograničavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, koje – kako tvrdi HUP – smanjuju sposobnost pokrivanja rastućih troškova rada i energije te potiču priljev jeftinije robe iz zemalja s nižim standardima.
„Nije riječ o protivljenju trgovini, već o realnoj zabrinutosti zbog kumulativnog pritiska – pada domaće proizvodnje, rasta uvoza, administrativnih ograničenja cijena i dodatnog otvaranja tržišta”, zaključuje HUP, upozoravajući da bi bez brzih strukturnih reformi hrvatska poljoprivreda na novom globalnom igralištu mogla ostati tek statist.