Prihod hrvatskih ugostitelja u 2024. porastao je za nešto više od 19 % u odnosu na prethodnu godinu, no rashodi su istodobno skočili za više od 21 %, pokazuje svježa analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je obuhvatila poslovanje više od 9000 poduzetnika.
Prema tim podacima, najveći pritisak dolazi od troškova rada i sirovina:
- troškovi osoblja čine više od 36 % aktive sektora i lani su porasli za više od 30 %;
- sirovine i materijali zauzimaju gotovo 50 % ukupne bilance, a njihova je cijena narasla gotovo 14 %.
Rezultat je pad dobiti od gotovo pet posto te smanjenje EBITDA marže za 1,5 postotnih bodova. Još je alarmantniji podatak da su bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu potonule za 17,6 %, što ugrožava budući razvoj i tehnološku obnovu sektora.
Cijene u hrvatskom ugostiteljstvu rasle su brže nego u glavnim konkurentskim mediteranskim destinacijama – Grčkoj, Španjolskoj, Cipru i Portugalu, navodi se u izvješću.
Potpredsjednica HGK Andreja Vukojević podsjeća da ugostiteljstvo „zapošljava desetke tisuća ljudi, generira milijarde eura prihoda i snažno utječe na razvoj lokalnih zajednica”. Upozorava, međutim, da se sektor nalazi pod višestrukim pritiscima: „O ugostiteljstvu ne možemo govoriti samo kao o usluzi, nego kao o strateškom sektoru koji traži dugoročnu viziju, stabilno poslovno okruženje i jasno usmjeren razvoj.”
Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Jelena Tabak ističe da gosti uočavaju više cijene, ali ne i strukturu troškova koja se skriva u pozadini: „Rashodi nam rastu brže od prihoda, a snažna sezonalnost i dalje stvara velike oscilacije tijekom godine. Sve je manje sredstava za investicije u energetsku održivost. Potreban je lakši pristup financiranju kako bismo ulagali u kvalitetu i dugoročnu otpornost sektora.”
HGK zaključuje da će, bez olakšanog pristupa kapitalu i kontrole troškova, marže i ulaganja u domaćem ugostiteljstvu nastaviti kliziti, unatoč rastu potražnje i turističkih rezultata.