Sveučilište u Stanfordu i izdavač Elsevier objavili su novu globalnu listu 2 % najutjecajnijih znanstvenika za 2024. godinu, a hrvatska akademska zajednica ove je godine snažnija nego ikad.
Prema najnovijim podacima, na godišnjoj listi nalazi se 129 istraživača koji rade u hrvatskim institucijama – 13 više nego lani. Kada je riječ o citiranosti tijekom cijele karijere, uvršteno je 96 hrvatskih znanstvenika, čime je prošlogodišnji rezultat nadmašen za 14 imena.
Najveći iskorak zabilježilo je Sveučilište u Splitu: čak 15 njegovih stručnjaka našlo se na godišnjoj listi, a 10 i na popisu za karijerni doprinos. Posebno se izdvajaju FESB-ovci Sandro Nižetić i Frano Barbir, koji predvode obje kategorije.
Godišnji učinak 2024. – 15 Splićana među elitom:
- Sandro Nižetić (FESB) – obnovljivi izvori energije, toplinske pumpe
- Frano Barbir (FESB) – energetski sustavi, gorive ćelije
- Ante Munjiza (FGAG) – građevinarstvo, numeričke metode
- Damir Vukičević (PMF) – matematika, teorija grafova
- Andrina Granić (PMF) – informatika, umjetna inteligencija
- Ana Marušić (MF) – biomedicina, etika
- Ognjen Bonacci (FGAG) – hidrologija, klimatske promjene
- Ozren Polašek (MF) – genetika, javno zdravstvo
- Ivana Novak (MF) – farmakologija
- Vida Šimat (Odjel za studije mora) – marikultura, biotehnologija hrane
- Damir Sekulić (KIF) – kineziologija, sport
- Igor Jerković (KTF) – analitička kemija, prirodni proizvodi
- Zenon Pogorelić (MF) – dječja kirurgija
- Dragan Poljak (FESB) – elektromagnetizam
- Ante Mandić (EFST) – održivi turizam i ekonomija
Karijerni učinak – 10 Splitskih asova:
- Frano Barbir (FESB) – elektrotehnika, energetski sustavi
- Ante Munjiza (FGAG) – građevinarstvo, numeričke metode
- Ana Marušić (MF) – medicina, metodologija istraživanja
- Sandro Nižetić (FESB) – održive tehnologije
- Ognjen Bonacci (FGAG) – hidrologija
- Damir Vukičević (PMF) – matematika
- Mladen Miloš (KTF) – kemija prirodnih proizvoda
- Igor Jerković (KTF) – kemija, metaboliti
- Matko Marušić (MF) – imunologija
- Dragan Poljak (FESB) – elektromagnetizam
Rang-lista se temelji na rigoroznim pokazateljima – broju citata, h-indeksu i udjelu autora u radovima – što omogućuje preciznu procjenu globalnog utjecaja pojedinih istraživača.
Činjenica da je Split dao četvrtinu hrvatskih imena na ovogodišnjem popisu potvrđuje uspon tamošnje znanosti. Kako ističu stručnjaci, ovi rezultati poticaj su i domaćoj akademskoj zajednici i budućim istraživačima da nastave jačati međunarodnu vidljivost hrvatske znanosti.