Glavne zračne luke u Oslu i Kopenhagenu u utorak su nakratko obustavile promet nakon što je u njihovoj blizini uočen veći broj bespilotnih letjelica. Zbog sumnjivih dronova letovi su kasnili i bili otkazani nekoliko sati, a incident je ponovno otvorio pitanje ruske taktike širenja nesigurnosti daleko od bojišnice.
Profesor međunarodnih odnosa Maksim Kamenjecki, koji se iz Kijeva javio za televizijsku emisiju „Novi dan”, tvrdi da je riječ o „smišljenoj i promišljenoj akciji” Moskve. Podsjetio je i na nedavne slučajeve kada su dronovi pali na teritorij Poljske: letjeli su ravnom putanjom, bez bojnih glava i, kako kaže, „nisu imali plan pogoditi objekte”.
Prema Kamenjeckom, cilj takvih upada nije uništavanje infrastrukture nego psihološki pritisak i politički efekt:
„Svrha upada je da se europske zemlje, osobito one u NATO-u, prisile na masovnu nabavu sredstava za borbu protiv dronova. Dok one pojačano ulažu u vlastitu obranu, Ukrajina se gura u drugi plan i mora čekati novu opremu.”
Nema potpunog štita
Stručnjak upozorava da „100-postotno učinkovito rješenje protiv dronova za sada ne postoji”. Rusija svakodnevno lansira bespilotne letjelice iznad Ukrajine, stalno mijenja njihove putanje i visine, pa dio ipak probije obranu i pogodi ciljeve.
Putinove poruke
Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da je spreman odgovoriti „na svaku prijetnju”, pritom jasno imenovavši Ujedinjeno Kraljevstvo kao glavnog neprijatelja u Europi. Kamenjecki podsjeća da Kremlj od dolaska Donalda Trumpa na američku političku scenu optužuje Europsku uniju za ometanje ruskih planova u Ukrajini te nastavlja eskalirati retoriku.
„Trump ni prije nije imao, a ni sada nema izgledan mirovni plan, a Rusija nastavlja eskalaciju”, zaključio je kijevski analitičar.
Najnoviji incidenti s dronovima iznad skandinavskih zračnih luka, zajedno s učestalim upadima u zračni prostor Poljske, po Kamenjeckom potvrđuju da Moskva testira i iscrpljuje protuzračnu obranu NATO-a, nastojeći pritom oslabiti europsku vojnu i logističku potporu Ukrajini.
