Švedska, Estonija i Finska najavile su kako će povećati izdvajanja za kupnju američkog oružja za Ukrajinu kroz mehanizam PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), kojim se od ljeta zamjenjuju dosadašnje donacije iz američkih vojnih skladišta. Time su tri zemlje odgovorile na poziv Washingtona da ubrza financiranje naoružavanja Kijeva, dok su Španjolska, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kritizirane što ‒ zasad ‒ koče veće uplate.
Američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je u Bruxellesu: „You get peace when you are strong. Not when you use strong words or wag your fingers, you get it when you have strong and real capabilities that adversaries respect.” Dodao je da od saveznika očekuje „još više kupnji kako bi se rat priveo mirnom svršetku”.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je kroz PURL već obećano oko 2 milijarde dolara, no taj iznos za sada zaostaje za 3,5 milijardi koliko je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želio osigurati do listopada. Istodobno, podaci ekonomskog instituta iz Kiela pokazuju da je ukupna vojna pomoć Ukrajini u srpnju i kolovozu pala za 43 % u odnosu na prvo polugodište.
Njemačka rasprava o novačenju
U Berlinu pak bukti spor unutar vlade oko načina popune Bundeswehra. Konzervativni kancelar Friedrich Merz traži da Njemačka izgradi „najjaču konvencionalnu vojsku u Europi” i otvoreno zagovara mogućnost lutrije za služenje vojnog roka. Ministar obrane Boris Pistorius usprotivio se toj ideji, zagovarajući isključivo dobrovoljni model te nacrt zakona kojim bi se mlade motiviralo, a ne prisiljavalo. Prvo čitanje kompromisnog prijedloga bilo je planirano za ovaj tjedan, no prijepor oko lutrije odgodio je proceduru. Pistorius je prijedlog lutrijskog poziva nazvao „lijenim kompromisom” koji bi u praksi bio prespor.
Ruski dronovi s novim očima
Na bojištu, ukrajinski vojni stručnjak Serhij Beskrestnov upozorava da je Rusija ovog ljeta modernizirala bespilotne letjelice ugradnjom kamera i radio-modema. Takvi sustavi omogućuju operaterima da u letu mijenjaju rutu drona i znatno preciznije pogađaju ciljeve. „If the Russians keep hitting diesel and electric locomotives, the time will come very soon when the track will still be intact – but we’ll have nothing left to run on it”, rekao je Beskrestnov, istaknuvši da su lokomotive zbog sporosti i predvidljivih kretanja osobito ranjive.
Ukrajinski vojni dužnosnik potvrdio je da su snage iz olupina izvukle dron tipa Geran – rusku inačicu iranskog Shaheda – opremljen civilnom kamerom i bežičnim prijenosom podataka. Takve letjelice mogu do 200 kilometara u dubinu ukrajinskog teritorija, pritom uživo prenositi sliku i korigirati let.
Kako rat ulazi u treću zimu, Kijev istodobno ovisi o europskim milijardama za nabavu oružja i nalazi se pod pritiskom nove generacije ruskih dronova. Brzina i opseg zapadnih isporuka mogli bi biti presudni za ravnotežu na bojištu – i za rasprave o novačenju koje tresu europske prijestolnice.
