Bukurešt je objavio plan vrijedan 20 milijardi eura kojim će do 2030. dovršiti treći i četvrti blok nuklearne elektrane Cernavodă te tako znatno povećati domaću proizvodnju struje. Dva postojeća reaktora već danas osiguravaju oko 20 % rumunjske potrošnje električne energije, a proširenje – o kojem se raspravlja više od desetljeća – dosad je kočilo kronično pitanje financiranja.
Državni operator sada najavljuje kombinaciju državnih potpora, izdanja korporativnih obveznica, vanjskih zajmova i sredstava Europske unije. Rumunjska računa i na 600 milijuna eura bespovratnih sredstava iz modernizacijskog fonda, programa koji se puni prihodima od europskog sustava trgovanja emisijama (ETS).
Nuklearni zaokret postaje dio šire regionalne strategije otklona od ruskog plina. Slovačka, Češka, Finska i Francuska već su zauzele jasno pronuklearno stajalište, a službena zabrana uvoza ruskog plina unutar EU-a dodatno je ubrzala trend. U Poljskoj, tradicionalno oslonjenoj na ugljen, nedavno istraživanje pokazalo je da više od 90 % građana podupire gradnju nuklearki; Varšava planira mali modularni reaktor (SMR) u blizini Włocławeka.
Istodobno se u Njemačkoj ponovno otvara rasprava o povratku atomskim elektranama nakon potpunog gašenja prošle godine. Nova ministrica energetike Katherine Reiche iskazala je sklonost nuklearnoj opciji, dok je kancelar Friedrich Merz nedavno ocijenio da je njemački izlazak bio „ozbiljna strateška pogreška”.
Za zemlje na istočnom krilu Unije, rat u Ukrajini i skok cijena plina pokazali su koliko je riskantno oslanjati se na uvozne energente. Rumunjska pritom ima i dodatni motiv: cijene električne energije među najvišima su u Europi, a Bukurešt je krajem prošle godine nakratko bio najskuplje europsko tržište struje.
„Rumunjska ubrzava nuklearna ulaganja jer želi prijeći s pozicije prvenstveno cjenovnoga primatelja na regionalnom tržištu na izvor stabilnosti za istok EU-a. Ovi projekti nisu samo nova megavata u mreži, nego i fizička okosnica koja Rumunjsku može pretvoriti u predvidljivog izvoznika energije prema istoku i jugoistoku Europe”, izjavio je Radu Piţurlea, predsjednik i glavni direktor tvrtke koja sudjeluje u gradnji suhog skladišta potrošenog goriva u Cernavodi.
Iako ostaje politički osjetljiva tema – od pitanja sigurnosti do klasificiranja kao „zelena” investicija – nuklearna energija sve se češće promatra kao osiguranje od energetske volatilnosti i geopolitičkih šokova. Rumunjski plan pokazuje da istočni dio kontinenta tu okladu želi pretvoriti u dugoročnu strategiju.