Kina je u proteklih godinu dana smanjila svoju izloženost američkim državnim obveznicama za 638 milijardi dolara te sada drži 683 milijarde dolara – najmanje od 2008. Paralelno s tim Pekingu raste apetit za plemenitim metalima: zlatne rezerve povećavaju se već 15 uzastopnih mjeseci i dosegnule su rekordnih 370 milijardi dolara.
Stručnjaci taj zaokret tumače kao pokušaj izlaska iz sustava temeljenog na dugu i američkom dolaru. Istodobno, cijena zlata probila je granicu od 5 100 dolara za uncu, dok se srebrom trguje iznad 85 dolara, potaknuto potragom za utočištem usred geopolitičkih napetosti.
Niz paralelnih kriza • Američko-iranski pregovori zapeli su na pitanju hoće li Washington i Teheran pronaći diplomatsko rješenje ili slijedi nova eskalacija. • Razgovori između Rusije i Ukrajine prekinuti su nakon samo dva sata, pojačavajući nervozu na robnim burzama.
Vrhovni sud SAD-a dodatno je uzdrmao tržišta ukinuvši tzv. Trumpove carine. Bivši predsjednik odmah je uzvratio najavom univerzalne carine od 10 %, dan nakon što je spominjao stopu od 15 %. Carine u pravilu koče globalni rast i smanjuju potražnju za sirovinama, no najave novih nameta oslabile su dolar i time donekle poduprle cijene metala.
Tečaj eura i dolara kreće se oko 1,18, a pritisak na američku valutu dio analitičara vidi kao dodatni motiv Pekinga da ubrza diverzifikaciju rezervi. „Ako dolar oslabi, zlato postaje prirodno osiguranje”, poručuju tržišni sudionici.
Dok Washington i Peking testiraju granice svojih ekonomskih strategija, ulagači sve češće biraju plemenite metale kao zaklon od mogućih trgovinskih ratova i valutnih turbulencija.