Stručnjak za energetiku Davor Štern procjenjuje da bi nedavni napad ukrajinskih dronova na rusku crpnu stanicu na naftovodu Družba mogao imati posljedice koje sežu i do hrvatskih granica.
Prema njegovim riječima, ako se zbog prekida toka ruske nafte pruže poteškoće u izvozu, Moskvu bi mogle snaći i tehničke i financijske nevolje: „Tada može doći do problema da se te naftne bušotine, nafta koja ne teče se stvrdnjava i pretvara u parafin. Kada se ponovno želi uspostaviti proizvodnja, sve te bušotine moraju proći ciklus remonta.”
Istodobno, reakcija regije mogla bi pogoditi samu Ukrajinu. Slovački premijer Robert Fico zaprijetio je obustavom isporuke električne energije Kijevu dok se Družba ponovno ne pokrene, dok su Mađarska i Slovačka najavile prekid isporuke dizelskoga goriva Ukrajini – goriva dobivenoga upravo iz ruske sirove nafte.
Štern u tome vidi „apsurd” situacije: države koje dobivaju rusku naftu i preradom je pretvaraju u dizel oružavaju zemlju što ratuje protiv Rusije.
Najveći udarac, međutim, mogao bi pretrpjeti hrvatski JANAF. Ako se, kaže Štern, ostvare mađarski planovi za izravno povezivanje s rafinerijom NIS u Srbiji i ako se ponovno dopusti provoz ruske nafte tim pravcem, hrvatski operator naftovoda našao bi se bez većine stranih kupaca. Preostala bi mu tek opskrba Riječke rafinerije, „ali riječ je o kratkoj udaljenosti pa nema velike naplate vozarine”.
Mađarski priključak mogao bi biti gotov za najviše dvije godine jer se gradi po ravnom terenu, procjenjuje bivši ministar gospodarstva. Kako se to ne bi pretvorilo u gubitak tržišta, Štern predlaže da se JANAF već sada okrene drugim izvorima prihoda – ponajprije proširenju usluga skladištenja i regionalnim partnerstvima, poput mogućeg dogovora s Petrolom u Kopru.
„Uvijek postoje mogućnosti, ali o tome treba razmišljati danas i raditi strategiju, a ne čekati dan kada Mađari puste u pogon naftovod prema NIS-u”, poručuje Štern.