Rusija danas izvozi više sirove nafte nego uoči napada na Ukrajinu, no zarađuje sve manje.
Prema analizi finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), ruski prihodi od fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen i rafinirani proizvodi) pali su na 193 milijarde eura u 12 mjeseci zaključno s 24. veljače 2026. – 27 % manje nego prije invazije. Samo prihodi od sirove nafte potonuli su za 18 % u odnosu na prethodnu godinu.
Istodobno je količina izvezenih barela ostala šest posto viša nego 2021., dosegnuvši 215 milijuna tona. Moskva taj rast osigurava preusmjeravanjem prodaje prema Kini, Indiji i Turskoj te korištenjem tzv. „sjenske flote” starih i često neosiguranih tankera kako bi zaobišla zapadne zabrane.
Novo pooštravanje
• SAD je početkom veljače objavio dogovor prema kojem je Indija pristala postupno prestati kupovati rusku sirovu naftu i okrenuti se američkoj, a potencijalno i venezuelanskoj nafti. • Europska unija raspravlja o potpunoj zabrani suradnje sa svim tvrtkama koje sudjeluju u pomorskom izvozu ruske nafte. Odluka je zasad blokirana jer Mađarska uvjetuje potporu rješavanjem spora s Ukrajinom oko naftovoda Družba.
Ukoliko Bruxelles uspije progurati mjeru, Rusija bi izgubila pristup zapadnim tankerima i brokerima koji trenutno prevoze više od trećine njezine sirove nafte prema azijskim kupcima.
Vodstvo Kremlja dosad je pad prihoda kompenziralo količinama, no kombinacija nižih cijena i dodatnih ograničenja mogla bi ove godine ozbiljnije nagristi ratni budžet Moskve.