Globalni trgovački poredak koji je Donald Trump prošle godine izokrenuo novim, selektivnim carinama doživio je novi udarac: američki Vrhovni sud presudio je da je velik dio režima nezakonit. Presuda je, umjesto razrješenja, unijela dodatnu neizvjesnost pa od utorka gotovo sve države – i one koje su sklopile dogovore s Washingtonom i one koje nisu – podliježu jedinstvenoj stopi od 15 % na većinu svog izvoza u Sjedinjene Države.
„America is WINNING again”, uzviknuo je Trump tek dva dana ranije kada je u Bijeloj kući predstavio prve japanske investicijske projekte iz paketa vrijednog 550 mlrd. dolara. Tokio je, u zamjenu za niže carine, obećao golemo povećanje ulaganja u SAD, no presuda je preko noći poništila cijelu računicu.
Zbunjeni partneri Johannes Fritz, čelnik St. Gallen Endowment for Prosperity Through Trade, upozorava da nova tarifa „dramatično sužava raspon” dosadašnjih stopa te praktički briše razliku između privilegiranih i penaliziranih gospodarstava. Europska unija zato je stopirala ratifikaciju sporazuma s Washingtonom i traži „potpunu jasnoću”, dok je u Tokiju visoki dužnosnik LDP-a Itsunori Onodera situaciju opisao kao „pravi kaos”.
Još je lošije prošla Velika Britanija, koja je nevoljko pristala na ustupke vjerujući da će time izbjeći oštrije namete. Umjesto toga sada plaća više nego prije, dok su Kina, Indija i Brazil – bez ikakvih ustupaka – dobile niže carine.
Zapela i indijska ofenziva Trump se prilikom nedavnog susreta hvalio da je New Delhi pristao obustaviti kupnju ruske nafte i povećati uvoz američke robe za 500 mlrd. dolara, a zauzvrat bi mu carine pale sa 50 % na 18 %. Ipak, indijsko izaslanstvo odgodilo je put u Washington „dok SAD ne razjasni što uopće može, a što ne može provesti”, kaže bivši glavni ekonomski savjetnik indijske vlade Arvind Subramanian. On podsjeća da američki predsjednik još uvijek „ima puno poluga za nanošenje boli”.
Privremeni zakonski štit Administracija sada koristi članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućuje carine do 15 % najdulje 150 dana, odnosno do srpnja. Nakon toga Bijela kuća planira posegnuti za člankom 301. istog zakona i otvoriti nove istrage koje bi opravdale daljnje namete. U gostovanju na ABC-u američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer ustvrdio je: „Politika se nije promijenila.”
Domaći ceh, strani rast Iako Trump tvrdi da tarife „oporezuju svijet”, analiza njujorške podružnice Fed-a otkrila je da 90 % tereta snose američke tvrtke i potrošači. U međuvremenu je robni deficit SAD-a u prosincu dosegnuo rekord. Istodobno se mnoge od Trumpovih meta prilagođavaju: kineski izvoz je prošle godine porastao 6,1 %, indijski 2,2 %, a japanski u siječnju 16,8 % – unatoč padu isporuka u SAD.
Trump i dalje upozorava da će nepoštivanje dogovora kazniti „još snažnijim i neugodnijim” carinama. No nakon presude najvećem američkom sucu, svijet čeka odgovor na ključno pitanje: koliko su mu zapravo od tih poluga još ostale u rukama?
