Europska unija kreće u reviziju digitalnih pravila kako bi istodobno zaštitila privatnost građana i ubrzala razvoj inovacija, osobito umjetne inteligencije.
Najnovije presude Suda EU-a precizirale su da se pseudonimizirani podaci više ne smatraju osobnima za svakog primatelja, nego samo ondje gdje primatelj može razumno identificirati osobu. Time se jasno razdvaja anonimizirane skupove podataka od strogih ograničenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), što otvara dodatni prostor za istraživanje i komercijalne projekte.
Komisija želi taj prostor proširiti prijedlogom paketa nazvanog Digitalni omnibus – službeno Direktiva (EU) 2019/2161 – te ciljanom dopunom GDPR-a. Plan je:
• smanjiti administrativni teret za startupove i mala te srednja poduzeća; • ubrzati registraciju visokorizičnih AI sustava; • odgoditi pojedine tehničke zahtjeve kako bi tvrtke lakše izašle na tržište.
Istodobno bi se zadržale osnovne zaštitne mjere za građane, a potrošačima ponudili jasniji standardi za obradu njihovih podataka.
Kritičari upozoravaju na opasnost „labavih” procedura. Slabija ex-ante kontrola, kažu, mogla bi povećati rizik od nereguliranih sustava umjetne inteligencije koji bi povrijedili temeljna prava ili širili pristranosti. Novi okvir stoga nosi dvostruku etiketu: prilika je za europsku tehnološku konkurentnost, ali i potencijalni izvor pravnih rupa ako nadzor ne ostane dovoljno čvrst.
Pregovori o konačnom tekstu očekuju se tijekom godine. Bruxelles će morati dokazati da se digitalna brzina i ljudska prava mogu uskladiti – inače bi obećanje o europskom „human-centričnom” razvoju tehnologije moglo ostati tek ambiciozna parola.