Znanstvenici su identificirali dosad zanemarenu moždanu regiju koja bi mogla biti ključan čimbenik kronično povišenog krvnog tlaka – čak i kod pacijenata kojima lijekovi slabo pomažu.
Nova studija usmjerila je pozornost na lateralno parafacijalno područje (pFL), minijaturni centar duboko u moždanom deblu odgovoran za kontrolu snažnih izdisaja poput kašljanja, smijanja ili napora. Eksperimenti na životinjskim modelima pokazali su da poticanje neurona u pFL-u naglo sužava krvne žile i diže tlak, dok njihovo „gašenje” momentalno vraća vrijednosti u normalu.
Istraživači vjeruju da pFL aktivira simpatički živčani sustav – poznat po reakciji „bori se ili bježi” – čime izravno podiže otkucaje srca i krvni tlak. „Otkrili smo da deaktivacija ove regije može vratiti krvni tlak na normalne razine”, naglasio je jedan od autora rada.
Ovo otkriće nudi moguće objašnjenje zašto gotovo polovica oboljelih, usprkos lijekovima, i dalje ima nekontrolirani tlak: standardne terapije ne dotiču moždani mehanizam koji pokreće pFL. Rezultati također rasvjetljavaju dobro poznatu, ali slabo shvaćenu vezu između apneje u snu i hipertenzije. Pad kisika ili porast ugljikova dioksida tijekom noći potiču pFL, što vodi do ponavljanih skokova tlaka.
Autori smatraju da bi ciljana modulacija ove regije – lijekovima, neuromodulacijom ili novim kirurškim pristupima – mogla otvoriti potpuno novo poglavlje u liječenju tvrdokorne hipertenzije. Sljedeći korak su klinička ispitivanja na ljudima koja bi trebala potvrditi hoće li se revolucionarna ideja iz laboratorija preliti u ordinacije.