Na 1. godišnjem skupu regulatora, održanom u Hrvatskoj narodnoj banci, čelnici ključnih domaćih nadzornih institucija upozorili su da se javna očekivanja sve češće sudaraju s ograničenjima koja im nameću postojeći zakoni.
Guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je kako digitalna transformacija ubrzava tržišne promjene brže nego što zakonodavstvo može pratiti te da „regulatori moraju zauzeti proaktivan pristup, prepoznavati rizike i istodobno ostaviti prostor za inovacije”. Pritom, kaže, građani nerijetko očekuju brže i šire reakcije od onoga što im ovlasti dopuštaju, što potiče potrebu za pojašnjenom i pravodobnom komunikacijom.
Vujčić je podsjetio da zakonodavne temelje za rad regulatora postavlja Hrvatski sabor, a ne sami regulatori, te poručio kako je zajedničko djelovanje nadzornih tijela nužno za jasan regulatorni okvir i stabilnost na tržištu.
Uz deficit povjerenja, problemi s kadrovima
Sudionici skupa istaknuli su i kronični manjak stručnjaka, posebice u kibernetičkoj sigurnosti i regulaciji umjetne inteligencije. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je da će transponiranje europskih akata o digitalnim uslugama i upravljanju podacima biti „vrlo izazovno” upravo zbog nedostatka specijaliziranih kadrova. Habijan je najavio i raspravu među europskim ministrima o pojednostavljenju pravila vezanih uz GDPR, upozorivši da stroga regulativa može otjerati tvrtke s europskog tržišta.
Habijan je podsjetio na „prilično visoko nepovjerenje” građana prema institucijama, uključujući pravosuđe, te pozvao na veću transparentnost i otvorenost: „To je možda najvažniji i najizazovniji zadatak.”
Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mirta Kapural istaknula je kako je cilj regulatora zaštititi krajnje korisnike, osigurati jednak pristup tržištu i poticati konkurenciju te izrazila nadu da će godišnji skup postati tradicija. Kao ključni problem navela je neujednačene financijske i materijalne uvjete među regulatorima, što otežava zadržavanje stručnog kadra.
Inflacija: učinjeno sve što se moglo?
Na pitanje je li HNB učinio dovoljno u borbi protiv inflacije, viceguverner Tomislav Ćorić odgovorio je da je „učinjeno sve što se može”, naglasivši da je dio inflatornih pritisaka posljedica bržeg rasta hrvatskog gospodarstva u odnosu na prosjek Europske unije.
Sudionici su zaključili da je jačanje povjerenja građana, uz istodobno usklađivanje regulatornih ovlasti s dinamičnim tržišnim promjenama, trenutačno najveći izazov domaćeg nadzornog sustava.
