Na današnjoj, petoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije pred 37 od ukupno 47 vijećnika našlo se čak 31 točaka dnevnog reda, no najveću pozornost nije privukao bogati program, nego nova raspodjela fotelja u nadzornim odborima i upravnim vijećima županijskih tvrtki.
Najglasnija je priča oko Županijskih cesta Split d.o.o. Dosadašnji predsjednik Nadzornog odbora Luka Roguljić, čiji mandat traje do ožujka 2026., smjenjuje se prije vremena, a vladajuća koalicija HDZ-HGS predlaže imenovanje drugog člana HSP-a, inženjera rudarstva Ante Grubišića. HSP je trenutačno formalni partner HDZ-u, iako su Grubišić i njegov stranački kolega Mario Popović na prošlim lokalnim izborima nastupili na zajedničkoj listi Most-Domino-HSP-BUZ, dakle u oporbenom bloku.
Nakon objave izbornih rezultata dvojac je promijenio stranu i priklonio se vladajućima, postavši dio većine koju, uz HDZ-ove i Kerumovu Hrvatsku građansku stranku, mediji često nazivaju „žetončićima”. Slično je ranije učinio i sam Roguljić, danas predsjednik splitskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika.
Grubišić nije želio otkrivati planove prije službene odluke Skupštine: „O tome ćemo kasnije, molim vas, kada sve to prođe…”, poručio je kratko.
Županijske ceste Split osnovane su 1998. kao pravni sljednik nekadašnjih Hrvatskih cesta za područje županije, a bave se održavanjem i zaštitom oko 900 kilometara javnih prometnica. Upravo upravljanje tom tvrtkom, u kojoj godišnje cirkuliraju deseci milijuna eura javnog novca za radove i projekte, smatra se jednim od ključnih plijena županijske politike.
Oporba upozorava da se prijevremenim smjenama otvara prostor za političku trgovinu, dok vladajući tvrde da je riječ o „osvježenju” i „racionalizaciji” nadzornih tijela. Rasprava o novom ustroju Županijskih cesta očekuje se kasnije tijekom sjednice, zajedno s nizom drugih kadrovskih imenovanja u školskim odborima, zdravstvenim ustanovama i kulturnim institucijama.
Ako prijedlog prođe, HDZ-ovoj većini ostaje još čvršćih 26 ruku, a Splitsko-dalmatinska županija dobiva još jedan primjer klasične domaće političke rošade: opozicijski mandat na izborima, vladajući mandat kada se dijele nadzorne funkcije.