Predstavnici država članica Europske unije danas se u Bruxellesu sastaju kako bi odlučili hoće li i kako iskoristiti zamrznuta ruska financijska sredstva, procijenjena na više desetaka milijardi eura, za pomoć Ukrajini i jačanje europske sigurnosti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uoči sastanka upozorila je da je „jučerašnji mir prošao” te poručila kako Europa mora „preuzeti potpunu odgovornost za svoju sigurnost” i osloboditi se pretjeranog oslanjanja na tuđe geopolitičke strategije. Naglasila je da EU ne smije ostati pasivna dok traju globalni potresi, pozvavši članice na jedinstvo i brzu akciju.
Međutim, prijedlog o konfiskaciji zamrznutih ruskih sredstava nailazi na suzdržanost dijela država članica, ponajprije Belgije, koja strahuje od pravnih i financijskih posljedica takvog poteza. Skeptične su i neke druge vlade koje traže jasna jamstva da se odluka neće obiti o europska gospodarstva i investitore.
Unatoč pritiscima, Komisija je uvjerena da se sredstva mogu zakonito usmjeriti prema paketu dugoročne financijske pomoći Kijevu. U Bruxellesu se razmatra nekoliko modela: od izravnog prijenosa profita nastalih na zamrznutoj imovini, do potpune konfiskacije glavnice uz obeštećenje vlasnika tek nakon završetka rata.
Von der Leyen je poručila da se Europa nalazi „na povijesnoj raskrsnici” i da „više ne smije podređivati svoju sigurnost tuđim interesima”. Dodala je i kako bi uskraćivanje pomoći Ukrajini poslalo pogrešan signal Rusiji te oslabilo vjerodostojnost EU kao globalnog aktera.
Današnji sastanak ministara financija trebao bi dati konačan odgovor na pitanje hoće li zamrznuta ruska imovina postati najznačajniji izvor europskog vojnog i gospodarskog paketa za Kijev ili će ostati blokirana do daljnjeg. Odluka se, kako ističu diplomatski izvori, očekuje kasno večeras, a za njezino usvajanje potrebna je potpora svih 27 država članica.
