Cijene nafte jutros su izletjele u nebo: Brent je u Londonu skočio 8,5 % na 79,10 dolara za barel, dok je američka referenca WTI poskupjela 8,1 % na 72,40 dolara.
Naglu uzlaznu putanju ponajprije potpiruje bojazan da bi oružani sukob između Sjedinjenih Država i Irana mogao eskalirati i izbaciti iz pogona dio ključnih naftnih tokova s Bliskog istoka. Trgovci, kažu analitičari, već uračunavaju scenarij ozbiljnih poremećaja u opskrbi.
Napetosti su kulminirale u subotu kada su u nizu zračnih napada Sjedinjene Države i Izrael usmrtile vrhovnog vođu Islamske Republike, ajatolaha Alija Hameneija, te još nekoliko visokih dužnosnika u Teheranu. Smrt moćnog vjerskog i političkog čelnika otvorila je novo, nepredvidivo poglavlje u odnosima na Bliskom istoku pa ulagači jure prema robama koje se tradicionalno drže sigurnijima – nafta je prva na toj listi.
Stručnjaci upozoravaju da bi svaki dodatni prekid transportnih ruta, osobito kroz Hormuški tjesnac, mogao naglo katapultirati cijene i iznad psihološke granice od 100 dolara po barelu. „Šok na strani ponude sada je sasvim realna mogućnost”, procjenjuju tržišni analitičari, podsjećajući da tim tjesnacem prolazi petina svjetske potrošnje sirove nafte.
Istodobno, rafinerije u Europi i Aziji pripremaju se za moguće prekide isporuka iz Irana i susjednih država, dok su brodari već počeli korigirati vozarine zbog povećanog rizika plovidbe Perzijskim zaljevom.
Na financijskim tržištima vlada oprez: dionice energetskih kompanija bilježe dobitke, a burzovni indeksi na najvećim svjetskim burzama otvaraju u crvenom. Sve oči sada su uprte u hitne diplomatske kanale koji bi jedini mogli prigušiti novi plameni krug na Bliskom istoku – i cijene nafte vratiti pod kontrolu.