U Hrvatskoj nikad nije bilo više službeno prijavljenih stanova za dugoročni najam, ali ni cijene nisu bile više. Prema najnovijim podacima Ministarstva graditeljstva, u 2025. je izdano više od 239 000 rješenja o porezu na dohodak od imovine temeljem najma stambenog prostora. Godinu ranije izdano ih je nešto više od 164 000, dok je 2021. iznos bio oko 104 500.
Istodobno je broj poreznih obveznika koji prijavljuju podstanare skočio sa 65 346 u 2021. na 113 889 lani. Riječ je o rastu od gotovo 75 % u tri godine, pri čemu je najveći skok zabilježen upravo prošle godine – više od 19 000 novih najmodavaca u odnosu na 2024.
Ministar graditeljstva Branko Bačić tumači da je nagli porast rezultat prošlogodišnjeg uvođenja poreza na nekretnine: „Uvođenjem poreza potaknuli smo vlasnike da legalno prijave najam i plate obveze prema državi.”
Na terenu se, međutim, ekspanzija ponude ne osjeća. U Zagrebu je trenutačno aktivno više od 5 000 oglasa za najam stanova, u riječkom i kvarnerskom području oko 3 800, dok je nedavno dodanih 960 novih jedinica na razini države tek kap u moru potražnje.
Posljedica nerazmjera je stalni pritisak na cijene: u prvom tromjesečju ove godine prosječna je najamnina skočila za dodatnih 8 %. Time se potvrđuje trend da formalizacija tržišta i rast ponude zasad ne donose očekivano smanjenje troškova stanovanja, osobito u većim gradovima i turistički atraktivnim regijama.
Stručnjaci upozoravaju da bez snažnijeg povećanja ukupnog stambenog fonda – gradnjom novih, cjenovno pristupačnih stanova – porezna disciplina sama po sebi neće spustiti najamnine, nego će tek povećati prihode državnog proračuna.
