U organizaciji Odjela za filmsku pismenost i razvoj publike Hrvatskog audiovizualnog centra održana je 2. Konferencija o filmskoj pismenosti, koja je ove godine u fokus stavila važnu i aktualnu temu – odnos filmske umjetnosti i mentalnog zdravlja djece i mladih. Kroz program konferencije naglašen je potencijal filma kao alata za razumijevanje emocija, razvoj empatije i otvaranje dijaloga.
Tim je povodom predstavljena i knjiga “Film i mentalno zdravlje djece i mladih”. Kako ističe Ingrid Padjen Đurić, voditeljica Odjela za filmsku pismenost i razvoj publike HAVC-a, cilj knjige je potaknuti stručnjake i roditelje da film prepoznaju kao vrijedan alat u otvaranju često zahtjevnih, ali nužnih razgovora, pritom razvijajući kulturu gledanja filma utemeljenu na empatiji, razumijevanju i dijalogu.
O knjizi i širem kontekstu teme govorilo se i na panel raspravi koja je okupila stručnjake iz područja filmologije, psihologije i obrazovanja. Dr. sc. Nikica Gilić, redoviti profesor filmologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pritom je istaknuo kako knjiga, uz teorijski okvir, donosi i snažan praktični segment – kroz primjere filma i animacije otvara teme odrastanja i integracije u društvo. „Filmska umjetnost i proučavanje psihe razvijali su se paralelno, a mnogi su teoretičari uočavali sličnosti između filma i sna. Danas, kada je film temelj i novih medija poput virtualne stvarnosti, jasno je koliko snažno utječe na naše razumijevanje svijeta“, naglasio je.
Na panel raspravi sudjelovali su i Ida Šamanović, specijalistica kliničke psihologije i psihoterapeutkinja, te filmske edukatorice Marina Zlatarić i Đurđica Radić. Panelu su se pridružili i recenzent knjige, dr. sc. Bruno Kragić, kao i glumica te ambasadorica UNICEF-a Mirna Medaković Stepinac.
Uz teorijski i diskurzivni dio programa, konferencija je ponudila i niz inspirativnih primjera dobre prakse. Predstavili su se Školska družina ZAG, Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača, Foto video klub Zaprešić te Hrvatski filmski savez. Predstavljen je i portal Vrti svoj film – edukativna platforma za korištenje filma u nastavi.
Zanimljiv dio programa bila je i premijera animiranog filma Ana i Lovro u svijetu filma – Filmski rodovi, autorice Petre Zlonoga.
Ovogodišnja konferencija donijela je i važnu novost – po prvi put dodijeljene su Nagrade za izvrsnost u razvoju filmske pismenosti, nacionalno priznanje kojim se nagrađuju najkvalitetniji projekti i pojedinci u ovom području. Nagrade je, uz Mirnu Medaković Stepinac, dobitnicima predala i mlada glumica Katja Matković.
Kako ističe voditeljica Odjela za filmsku pismenost i razvoj publike Ingrid Padjen Đurić, uvođenjem nagrada dodatno se želi osnažiti vidljivost rada pojedinaca i organizacija:
„Ove godine odlučili smo istaknuti najkreativnije, najupornije i najaktivnije koji doprinose razvoju filmske pismenosti, a posebna nam je čast odati priznanje Veri Robić-Škarici, koja je utrla put razvoja u ovom području u Hrvatskoj.“
Veri Robić-Škarica je za izniman i dugogodišnji doprinos razvoju ovog područja u Hrvatskoj, uručena nagrada za izvrsnost u razvoju filmske pismenosti. Nagrada za najbolju školsku filmsku družinu u školskoj godini 2024./2025. pripala je Filmskoj skupini Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja. Nagrada za izvrsnost u radu filmskih edukatora za neprofesionalce u istoj školskoj godini dodijeljena je Dijani Pasarić iz Osnovne škole Strahoninec u Čakovcu, dok je za najbolji metodički materijal u nastavi nagrađeno izdanje Moje malo kino Vol. 3 iz Čakovca. U kategoriji programa poticanja filmske pismenosti i razvoja filmske publike u 2025. godini nagrađen je program Film u bolnici udruge Sedmogkontinenta iz Zagreba. Posebna priznanja dodijeljena su Filmskoj družini ZAG iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke iz Zagreba te školskoj družini Kamera. Režija. Film. iz Osnovne škole Slatine.
Konferencija je još jednom potvrdila kako filmska umjetnost nadilazi granice zabave – ona je snažan alat u obrazovanju, emocionalnom razvoju i stvaranju društva koje razumije, sluša i potiče svoje najmlađe članove. „Konferencija je zamišljena kao prostor promjene perspektive: ako se okrenemo umjetnosti i promišljeno koristimo film, on može pomoći djetetu da osjeti da nije samo – da je njegova priča važna i da postoji prostor u kojem može govoriti o svojim osjećajima“, zaključila je Padjen Đurić.