Na 12 000 četvornih metara nedaleko od Vodnjana poduzetnik Alen Bužleta podigao je ono što bi mogla postati najveća plantaža divljih šparoga u Hrvatskoj. Parcela, omeđena tradicionalnim istarskim suhozidom i kažunom, već krije oko 500 posađenih šparužina prekrivenih slamom kako bi zadržale vlagu.
„Divlja je šparoga cijenjena, zdrava i skupa, a u prirodi je sve teže pronaći”, objašnjava Bužleta svoju motivaciju. Sadnice je platio 2–3 eura, a plan mu je na istoj zemlji dodati još oko 1 000 biljaka, dok bi na susjednoj parceli od 9 000 kvadrata posadio nekoliko tisuća novih. Dugoročno računa na čak 20–30 tisuća sadnica, što bi, procjenjuje, bila najveća plantaža te delicije na ovim prostorima.
Mentor i partner u projektu je Šime Martinović, poznat kao Šjor Šime Šparoga, pionir kultiviranja divljih šparoga iz Vineža na Labinštini. Martinović godinama besplatno educira poljoprivrednike duž obale i u unutrašnjosti, no upozorava da birokratske barijere koče širenje „novog poljoprivrednog brenda”. „Potreban je priručnik o uzgoju, ali administracija odugovlači”, poručuje i poziva nadležne da pomognu.
Šparužine su posađene među mladim stablima španjolskih sorata masline Oliana i Coriana, kao i leccina, pendolina te žižola. Bužleta vjeruje da će kombinacija mediteranskih kultura osigurati hlad, vlagu i produljenu sezonu branja, čak izvan tradicionalna dva proljetna mjeseca.
Uz navodnjavanje i gnojidbu prve bi šparuge trebale niknuti za dvije do tri godine, a svaka biljka mogla bi dati oko 15 izdanaka. Životni vijek šparužine procjenjuje se na 30–40 godina. Interes kupaca već postoji; vlasnici malih hotela i restorana najavljuju predbilježbe za buduće urod.
Dok se proizvodnja polako zahuktava, tržište potvrđuje vrijednost projekta. Ove je sezone na pulskoj tržnici stručak divljih šparoga dosezao 10 eura, a kilogram se prodavao i za 40 eura. Na primjedbu o visokim cijenama jedna je prodavačica kratko uzvratila: „Ako su vam skupe, izvolite ih ići brati!”
Martinović otkriva da su sadnice iz Hrvatske već stigle u Mađarsku, Francusku, Austriju, Italiju, Sloveniju, ali i do Kalifornije. Interes dolazi i iz Srbije te Crne Gore – dokaz da šparuga iz Istre ima globalni potencijal.
Ako planovi Alena Bužlete uspiju, Istra bi uskoro mogla postati referentna točka za organizirani uzgoj divlje šparoge – delicije čiji je okus bio cijenjen još u doba Rimskog Carstva, a čija je tržišna vrijednost danas viša nego ikad.