Plaće u Hrvatskoj teško prate cijene nekretnina, pa se sve više mladih obitelji odriče gotovo svakog „luksuza” kako bi otplatili krov nad glavom.
Prema podacima istraživanja o potrošačkim navikama:
- 47 % vlasnika stambenih kredita prvo se odriče fensi pića, torbica i nakita.
- 46 % reže troškove izlazaka – od klubova do kina.
- 33 % otkazuje pretplate na streaming servise ili časopise.
- 32 % odgađa kupnju nove elektronike poput telefona i laptopa.
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš upozorava da visoke rate posebno pogađaju mlade roditelje: „Taj iznos koji odlazi na minimalno 20 godina je razdoblje u kojem stasaju djeca, kad je potrebno u njih dodatno ulagati, a to nije trošak nego ulaganje, u sportsku aktivnost, u učenje jezika, u stvaranje mladih, sposobnih ljudi.”
Agencija za nekretnine bilježi sličan trend. Agent Antonio Štedul kaže da mlade obitelji često „reduciraju apsolutno sve što im nije primarno”, dok se kod imućnijih kupaca „vidi da je to apsolutno druga priča”.
Rata veća od pola plaće
Na zagrebačkoj Trešnjevci rabljeni stan teško je pronaći ispod 4 000 eura za kvadrat, dok novogradnja često prelazi 6 000 ili čak 6 500 eura. Uz takve cijene, mjesečna rata stambenog kredita rijetko je manja od 750, a nerijetko doseže 900 eura – što lako pojede više od polovice prosječne hrvatske neto plaće, koja iznosi oko 1 500 eura.
Zbog toga nije neobično što se egzotična putovanja, skupi hobiji i nove tehnološke igračke najčešće prvo brišu s liste želja. Dok rate rastu, a prihodi kaskaju, mladi Hrvati svoju financijsku slobodu odgađaju za barem dva desetljeća – sve u nadi da će jednog dana živjeti u stanu koji je konačno u potpunosti njihov.