Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu predstavljen je Global Risks Report 2026, dokument koji analizira ključne svjetske prijetnje u razdoblju do deset godina. U anketi provedenoj među 1 300 stručnjaka iz poslovnog, javnog i akademskog sektora više od polovice očekuje ozbiljne poremećaje već u iduće dvije godine, a pesimizam dodatno raste kada se gleda desetljetna perspektiva.
Prema istom izvješću, situacija u Hrvatskoj dobila je jasne konture: kombinacija visoke inflacije, manjka radne snage, mogućeg gospodarskog usporavanja, precijenjenih nekretnina te širenja dezinformacija naznačena je kao najveći paket rizika u nadolazećem razdoblju.
„Kratkoročno najveću prijetnju globalnom gospodarstvu predstavljaju geoekonomski sukobi – trgovinski ratovi, sankcije, ograničavanje ulaganja i prekidi u lancima opskrbe. Upravo su to rizici koji se najbrže prelijevaju na poslovanje poduzeća, osobito u otvorenim i izvozno orijentiranim gospodarstvima”, istaknula je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica uprave Marsh Hrvatska.
Fragmentirani svijet, povezani rizici
Glavna poruka izvješća jest da se međunarodna suradnja osipa, dok države stavljaju naglasak na vlastite interese. Gospodarstvo, trgovina i tehnologija sve se češće koriste kao poluge političkog pritiska, pa se rizici više ne pojavljuju pojedinačno nego se međusobno pojačavaju.
U kratkom roku, uz geoekonomske napetosti, na vrhu ljestvice prijetnji nalaze se oružani sukobi između država, ekstremni vremenski događaji, sve dublja društvena polarizacija te ubrzano širenje lažnih vijesti. Inequality je pritom već drugu godinu zaredom označena kao najpovezaniji globalni rizik jer potiče nepovjerenje u institucije i destabilizira politike nužne za dugoročne reforme.
Tehnologija – novi izvor neizvjesnosti
Ubrzan razvoj umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija stvara dodatnu zabrinutost. Stručnjaci očekuju da će dugoročno upravo tehnološki rizici – od gubitka radnih mjesta do potencijalne erozije društvene kohezije – još snažnije oblikovati poslovno okruženje.
Ekološke prijetnje, iako i dalje visokorangirane u desetogodišnjoj perspektivi, trenutačno su potisnute zbog hitnih ekonomskih i sigurnosnih izazova.
Posebna ranjivost Europske unije
Za Europsku uniju ovi trendovi imaju dodatnu težinu. Ovisnost o međunarodnoj trgovini i energentima čini je osjetljivom na poremećaje u lancima opskrbe, a rat u Ukrajini, protekcionizam i visoka inflacija dodatno naglašavaju slabosti. Istodobno se, prema izvješću, slabi koordinacija među državama članicama, što usporava reakcije na krizne situacije.
Hrvatska pred inflacijom i mogućim pucanjem balona
U domaćem kontekstu inflacija je označena kao pojedinačno najveći rizik. Rast troškova života pritišće standard građana i pojačava društveno nezadovoljstvo, a istovremeno služi kao multiplikator ostalih prijetnji: od manjka radne snage do potencijalnog gospodarskog usporavanja.
Posebno se ističe i rizik pucanja nekretninskog balona; procjene poslovnih lidera govore da bi nagla korekcija cijena mogla pogoditi kućanstva zadužena za stambene kredite te uzdrmati bankarski sektor. Na popisu prijetnji su i dezinformacije, koje podrivaju povjerenje u institucije i otežavaju krizno upravljanje.
„Za hrvatske tvrtke to znači poslovanje u okruženju u kojem su troškovi teško predvidivi, radnika je sve teže pronaći, a globalni poremećaji brzo se prelijevaju na domaće tržište. Klasični pristupi upravljanju rizicima više nisu dovoljni. Razumijevanje šireg društvenog, političkog i tehnološkog konteksta postaje jednako važno kao i praćenje financijskih pokazatelja”, zaključuje Horvat Martinović.
Daljnja rasprava o regionalnim implikacijama Global Risks Reporta najavljena je za proljeće, kada će se u Sloveniji održati Adria Risk Forum.