Petogodišnji projekt obnovе riječkog toplinarstva službeno je okončan predstavljanjem rezultata na završnoj konferenciji.
Glavni zahvati • Modernizirano je sedam toplana i obnovljeno 7,6 km toplovodne mreže. • Izgrađeno je dodatnih 2,6 km spojnih cjevovoda, čime su istočne toplane Gornja Vežica, Vojak i Donja Vežica objedinjene u jedinstven sustav, a zapadne Malonji, Zamet i Krnjevo u sustav Zapad. • Gornja Vežica i Malonji postaju primarne toplane; Vojak i Zamet prelaze u rezervni, odnosno vršni režim rada, dok su Donja Vežica i Krnjevo ugašene. • U preostalim pogonima ugrađeni su kogeneracijski uređaji i solarni kolektori za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Financijska konstrukcija Ukupna vrijednost projekta doseže 16 milijuna eura. Od toga je 12 milijuna osigurano iz EU-ova Fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija te nacionalni program sufinanciranja EU projekata, dok je ostatak pokriven kreditom komercijalne banke. Grad Rijeka pritom nije dodatno opteretio svoj proračun.
Očekivani učinci Zamjenik gradonačelnice Aleksandar Saša Milaković naglasio je da novi sustav omogućuje "efikasniju isporuku toplinske energije, manje gubitaka u mreži, nižu emisiju ugljičnog dioksida i potpunu eliminaciju spojeva sumpora".
Direktor Energa Marko Križanec dodao je kako korisnici sada dobivaju "24-satno grijanje dnevno", a zahvaljujući kogeneraciji "proizvodi se 10 puta više struje nego što se troši u sustavu". Križanec je najavio potpunu dekarbonizaciju riječkog toplinarstva do 2050. godine te istaknuo da je riječki model već prepoznat kao primjer dobre prakse za srednje velike gradove.
Sustav toplinarstva u Rijeci danas opskrbljuje oko 10 000 kućanstava, brojne poslovne subjekte i sveučilišni kampus na Trsatu.