Premijer Andrej Plenković poručio je na sjednici Vlade da Hrvatska u sljedećem višegodišnjem proračunu Europske unije (2028. – 2034.) može računati na znatno izdašniju financijsku omotnicu.
Prema projekcijama koje je iznio, ukupni europski proračun za to razdoblje trebao bi dosegnuti oko dva bilijuna eura, a hrvatski dio mogao bi se popeti na približno 19 milijardi eura – nekoliko milijardi više nego u aktualnoj financijskoj perspektivi.
„Suprotno nekim nevjernim Tomama, europskih sredstava će biti, neće nigdje ispariti”, istaknuo je premijer, naglasivši da u prosincu kreću pregovori čelnika država članica o konačnom izgledu proračuna.
Istodobno je izvijestio da je Europska komisija preliminarno pozitivno ocijenila sedmi zahtjev Hrvatske za isplatom sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijedan 1,1 milijardu eura. Novac bi trebao sjesti do kraja prosinca, nakon što je Hrvatska uspješno ispunila 53 reformska i investicijska pokazatelja.
Plenković je naglasio da je Hrvatska trenutačno jedina članica EU-a koja je u potpunosti ostvarila sve pokazatelje u okviru prvih sedam zahtjeva, dok isti broj isplata imaju još samo Italija i Portugal.
Vlada će, najavio je, uskoro uputiti i osmi zahtjev za gotovo 900 milijuna eura, pri čemu su svi potrebni kriteriji već zadovoljeni. „Uvjereni smo da ćemo u idućih nekoliko mjeseci povući svih deset milijardi eura predviđenih NPOO-om”, poručio je premijer.
Hrvatska tako ulazi u završnicu programskog razdoblja s punim učinkom korištenja mehanizma za oporavak i otpornost, dok se paralelno priprema za rekordnu količinu sredstava u novom europskom proračunu.
