Institut za javne financije objavio je analizu lokalnih proračuna za 2024. godinu, a rezultati stavljaju otok Pag na sam vrh po prihodima po stanovniku, dok Split prednjači – ali po minusu.
• Zagreb bilježi najveći proračunski suficit – 123,3 milijuna eura. • Split drži neslavni rekord s deficitom od 11,5 milijuna eura. • Samo devet hrvatskih općina i gradova ostvarilo je više od 3 000 eura ukupnog prihoda po stanovniku; među njima su čak tri iz istog arhipelaga – Kolan, Povljana i grad Novalja s otoka Paga.
Najuspješniji su upravo Pažani. Općine Kolan i Povljana te grad Novalja jedini su lokalni proračuni s otoka koji su ušli među „trostruke tisućnike”. Novalja je pritom jedini hrvatski grad s takvim prihodom po glavi stanovnika, dok se Kolan i Povljana odlikuju kao općine s rekordnim iznosima.
„Općina Kolan je specifična po tome što ljudi uz turizam nisu odlučili zapostaviti poljoprivredu. Dapače, poljoprivreda je procvjetala ovdje”, kaže Ivana Čemeljić, ekonomistica koja je napustila bankarstvo kako bi vodila financije obiteljske sirane i ovčarske farme u mjestu Mandre.
Prema njezinim riječima, sve je više mještana koji spajaju prihod od apartmana s proizvodnjom hrane, stvarajući održiv model koji čuva tradiciju paškog sira i ovčarstva. Takva kombinacija, uz sezonski turizam, glavni je razlog iznimno visokih prihoda lokalnih proračuna na Pagu.
Analiza Instituta dodatno pokazuje da su se pojedine manje otočne jedinice bolje snašle od većih urbanih središta, koja se često suočavaju s većim rashodima i infrastrukturnim izazovima. Dok Dubrovnik, Rijeka i Osijek bilježe stabilne rezultate, Zagreb je rekorder po suficitu, a Split po minusu.
Podaci upućuju na to da diverzifikacija gospodarstva – poput spoja turizma i poljoprivrede na Pagu – može donijeti znatno veće prihode lokalnoj samoupravi nego oslanjanje na samo jedan sektor. Otočani tako dokazuju da fiskalna snaga ne ovisi samo o veličini grada, nego i o pametnom upravljanju lokalnim potencijalima.